BIEŁ Ł RUS

«Carkva musić być z narodam!». Repartaž ź Michajłaŭskaha załatavierchaha manastyra, jaki daŭ prytułak demanstrantam u časie razhonu Majdanu

9.12.2013 / 10:56

Kiryła Chilko, Kijeŭ

«Milicyja z narodam!» — łozunh niaredki na kijeŭskich barykadach. Heta «Bierkut» nie z narodam, bo zanadta jaskrava vyjaviŭ siabie ŭ piatnicu i niadzielu (choć vińnickija i lvoŭskija padpadzialeńni ludziej źbivać admovilisia). A ź milicyjaj šans jašče jość. Vojska taksama z narodam — słohan zahučaŭ u dzień, kali ŭkraincy śviatkujuć Dzień uzbrojenych siłaŭ.

Michajłaŭski manastyr, dzie schavalisia pratestoŭcy. 

«U nas chłapcoŭ vinšujuć i siońnia, i 23 lutaha», — patłumačyła adna ŭkrainka.

Manastyrskaja brama.

A jašče va Ukrainie z narodam — carkva. Carkva vyjšła na demanstracyi — śviatary špacyrujuć u kałonach mitynhoŭcaŭ. Carkva asudziła razhon pieršaha Jeŭramajdanu, źbićcio mirnych pratestoŭcaŭ, ich źniavoleńnie.

Udzielnik Jeŭramajdana la ŭvachoda ŭ Michajłaŭski sabor. 

Naŭrad ci hetamu ździvicca jeŭrapiejec — tam carkva, jak i lubaja inšaja niezaležnaja instytucyja z sacyjalnymi funkcyjami nie moža nie mieć svajho mierkavańnia. Dyj svajo mierkavańnie i mahčymaść jaho vykazać — adnaja z bazavych jeŭrapiejskich kaštoŭnaściaŭ. Ździvicca moža biełarus, dzie pradstaŭniki samaj masavaj kanfiesii krainy — pravasłaŭja — uparta maŭčali paśla razhonu Płoščy ŭ 2010 hodzie.

Schovišča z praduktami, kudy pratestoŭcy prychodziać padjeści i vypić harbaty ci kavy. Niekalki pratestoŭcaŭ dahetul žyvuć ci nočać u namiotach na terytoryi manastyra. 

Ukrainskaja carkva, miž inšym, i rašuča dziejničała: u Michajłaŭskim Załatavierchim mužčynskim manastyry padčas hvałtoŭnaha źbićcia schavalisia kala 350 demanstrantaŭ.

Da Michajłaŭskaha manastyra ad Majdana Niezaležnaści viadzie krutaja vulica Michajłaŭskaja. Možna tolki ŭjavić, jak stamilisia ludzi, što biehli pa joj uvierch. Na ščaście, na šlachu im sustrełasia rasčynienaja ŭvachodnaja brama manastyra.

Pratestoŭcy lepiać śniehavikoŭ.

Kijeŭskaja jeparchija zabaraniaje manacham davać kamientary žurnalistam. Zdymać u chramie taksama nielha — zabarona dla ŭsich. Adnak śviatar, što dziažuryŭ u chramie, usio ž ananimna raskazaŭ: uciekačy sapraŭdy apynulisia ŭ patrebnym miescy ŭ patrebny čas.

Supracoŭnica punkta pryjomu rečaŭ dla pratestoŭcaŭ, raźmieščanaha na terytoryi Michajłoŭskaha manastyra. 

«Unačy brama, naturalna, začynienaja. Adnak mienavita tady z terytoryi vyvozili śmiećcie. Ludzi zabiehli na terytoryju manastyra i zabarykadavali bramu. Potym jany pahrukalisia ŭ dźviery chrama, my adčynili i zapuścili ich unutr».

Paznać impravizavanuju kapličku na Majdanie Niezaležnaści možna pa kryžy i ikonie pad dacham. 

Ludzi praviali noč na padłozie chrama. Kab jany nie źmierźli, manachi paścialili dyvany, napaili ludziej harbataj. Nie prosta kinuli na terytoryi — u rasčynienuju bramu zabiehčy zdoleje luby, ale sumlenna dapamahli. A potym jašče i nie admykali bramu da 11-j hadziny nastupnaha dnia, pakul la jaje dziažuryli bajcy «Bierkuta». Bo śviatar, jak i lekar, musić dapamahčy lubomu. I možna być ateistam, zaŭziatym antyklerykałam, ale nielha nie acanić pazicyju i ŭčynki ŭkrainskich śviataroŭ z punktu hledžańnia humannaści.

Śviatary na Jeŭramajdanie. 

«Być tut — naš vybar jak asobaŭ i adnačasova jak pradstaŭnikoŭ carkvy,— kaža ajciec Mikałaj z ukrainskaj hreka-katalickaj carkvy, jaki staić la namiota-kaplički, ustalavanaj na Majdanie Niezaležnaści. — Hetaja kaplička staić na miescy, dzie praliłasia kroŭ. Kroŭ biaźvinnych ludziej, jakija vyjšli na mirnuju demanstracyju. My nie stanovimsia pad jakija-niebudź palityčnyja łozunhi. My molimsia za ludziej i razam ź ludźmi. Carkva musić być ź ludźmi, a ludzi tut, tamu i my tut».

Ajciec Mikałaj. 

Ajciec Mikałaj taksama paviedamiŭ infarmacyju, jakaja čamuści nie ździŭlaje: pad listom, što asudžaje ŭžyćcio hvałtu, padpisalisia Ukrainskaja hreka-katalickaja carkva, Ukrainskaja pravasłaŭnaja carkva Kijeŭskaha patryjarchata, Ukrainskaja aŭtakiefalnaja pravasłaŭnaja carkva, taksama inšyja abščyny i histaryčnyja cerkvy Ukrainy. Pramaŭčała tolki Ukrainskaja pravasłaŭnaja carkva Maskoŭskaha patryjarchata (UPC-MP).

Zrešty, navat UPC-MP razam ź inšymi cerkvami padpisała zvarot u padtrymku jeŭrapiejskaha vybaru. Ale heta było tady, kali za zbližeńnie ź Jeŭrasajuzam byŭ i Janukovič.

Słužba ŭ pachodnaj kapličcy. 

Čytajcie taksama:

Kamientary da artykuła