Karł Bilt: Razumnyja ludzi pakidajuć Rasiju
Miery, pryniatyja ES, užo prynieśli pieršyja vyniki.
Abrańnie kiraŭnika Jeŭrakamisii, kryzis davieru da ES, padziei va Ukrainie — hetyja i inšyja temy byli zakranutyja ŭ intervju, jakoje daŭ Die Welt ministr zamiežnych spraŭ Šviecyi Karł Bilt.
«Mianie vielmi mocna turbuje, što praź miažu z Rasiejaj [va Ukrainu] pastupaje ŭsio bolš zbroi i amunicyi. Dadamo da hetaha prapahandu z boku ruskich, ahresiŭnaść jakoj ŭzrastaje. Usio heta robić situacyju niebiaśpiečnaj», — skazaŭ Bilt. Pavodle jaho mierkavańnie, «płan Parašenki sapraŭdy moža stvaryć pieradumovy da ŭstalavańnia miru — pry ŭmovie, što Kreml jaho padtrymaje. Usio zaležyć ad taho, ci budzie adnoŭleny kantrol nad rasiejska-ŭkrainskaj miažoj. Samo saboj, Maskva ŭ stanie pierakryć hetyja pamiežnyja punkty dla pravozu zbroi i prajezdu bajevikoŭ, ale dla hetaha treba, kab Pucin hetaha zachacieŭ».
«Fakt zastajecca faktam: da hetaha času my nie ŭviali nijakich sapraŭdnych sankcyj, — ličyć ministr. — My ŭviali niekalkim ludziam zabaronu na ŭjezd i zamarozili rachunki. Užo hetyja dva kroki nanieśli istotny ŭron rasijskaj ekanomicy. My ŭžo bačym nastupstvy: adbyvajecca adtok kapitału z Rasii, razumnyja ludzi pakidajuć hetuju krainu, zamiežnyja inviestycyi praktyčna adsutničajuć. My robim staŭku nie na niepasredny, rezki efiekt, a na nastupstvy ŭ siarednieterminovaj i doŭhaterminovaj pierśpiektyvie, jakija ŭžo ciapier prymušajuć Kreml panikavać». Bilt zaklikaje nabracca ciarpieńnia: «Nijakich vynikaŭ na praciahu niekalkich dzion nie budzie».
«Zusim nie fakt, što klučavoje značeńnie majuć sankcyi suprać Rasiei, — chutčej dapamoha Ukrainie, — praciahnuŭ Bilt. — Rasija destabilizuje, my stabilizujem. My padtrymali vybary na Ukrainie i zaraz praciahvajem dapamahać razam ź Mižnarodnym valutnym fondam. Kali ŭ nas atrymajecca dapamahčy Ukrainie ŭ prasoŭvańni pa šlachu da ekanamičnych reformaŭ i demakratyi, heta ŭžo budzie vialiki vynik. Pucin bolš za ŭsio na śviecie baicca jakraz stabilnaj Ukrainy».
Zatym kiraŭnik šviedskaha MZS pastaraŭsia supakoić jeŭrapiejcaŭ, jakija, jak piša Die Welt, «bajacca zimoj zamierznuć, kali Pucin zakrucić vientyl». «Hetaha nie adbudziecca, — zajaviŭ ministr. — U Jeŭropie nikomu z-za ŭkrainskaha kryzisu mierznuć nie daviadziecca. Da taho času budzie znojdziena rašeńnie, bo baki za apošni čas prykmietna zblizilisia. Tak ci inakš, nam u bližejšaj budučyni treba na ahulnajeŭrapiejskim uzroŭni abmierkavać enierhietyčnuju palityku, sumnieńniaŭ u hetym niama».
Asnoŭnaja meta, jakuju maje Uładzimir Pucin, składajecca ŭ «dalejšym ŭmacavańni» jaho režymu, miarkuje Bilt: «Nie dumaju, što jon imkniecca da «pieravydańnia» Savieckaha Sajuza. Ale jon budzie sprabavać i dalej pašyrać śfieru svajho ŭpłyvu».
Pra snoŭnaha kandydata na pasadu kiraŭnika Jeŭrakamisii surazmoŭca Die Welt adhuknuŭsia tak: «Ja viedaju Žan-Kłoda Junkiera ŭžo daŭno. Heta adorany i spraktykavany palityk, u jaho vielmi bahaty dośvied u jeŭrapiejskich spravach».
Vykazaŭsia Bilt i pra pierśpiektyvy ŭstupleńnia skandynaŭskich krain u NATA: «U ciapierašni čas u Šviecyi ideju ŭstupleńnia ŭ NATA bolšaść nie padtrymlivaje, za — tolki kala traciny nasielnictva. Što b tam ni było, Šviecyja nikoli nie ŭvojdzie [u aljans] bieź Finlandyi. A finy ŭ siłu histaryčnaha dośviedu i hieahrafičnaj blizkaści da Rasii vielmi dalokija ad taho, kab stać siabram NATA».
Taksama ŭ intervju zakranuli kryzis lehitymnaści, jaki ŭ ciapierašni čas pieražyvaje Jeŭrasajuz: «Kali ES buduć ličyć usiaho tolki polem bitvy za pasady ŭ Bruseli, to ŭ nas prablemy. Kali ž ES budzie ŭsprymacca jak bujnaja supolnaść, jakaja zajmajecca pošukam rašeńniaŭ u takich halinach, jak mihracyja, ekanomika i biaśpieka, prablema lehitymnaści sama saboj źniknie». Kali Vialikabrytanija vyjdzie ź ES, heta «surjozna asłabić» strukturu, miarkuje Bilt, i navat moža aznačać «pravał jeŭrapiejskaj idei». Što tyčycca ŭzdymu krytyčna nastrojenaha da Jeŭrasajuza pravaha papulizmu, to palityk zaklikaje pravodzić adroźnieńni pamiž asobnym ruchami.
Na pytańnie, što Jeŭropa moža supraćpastavić takim nastrojam, jon adkazaŭ: «Usio vielmi prosta: Jeŭropa pavinna vydavać vynik. Navat kali Brusel robić niešta dobraje, hramadzianie krain-udzielnic ES časta nie ŭśviedamlajuć hetaha. Naprykład, zručnyja adkrytyja miežy my ŭsprymajem jak niešta samo saboj zrazumiełaje. Brusel tolki vinavaciać u prablemach, jakija ŭźnikajuć, ale nie pryznajuć za im dasiahnieńniaŭ. Heta treba terminova vypravić i pačać kazać pra Jeŭropu i jaje palityčnaje kiraŭnictva pa-novamu. Tady, napeŭna, i hramadzianie narešcie adčujuć, jakaja karyść ad Jeŭrasajuza».