Dva pieršyja kłasy ź biełaruskaj movaj navučańnia mohuć być stvorany ŭ Mahilovie
U škołach № 1 i № 34 Mahilova, mahčyma, buduć stvorany dva pieršyja kłasy ź biełaruskaj movaj navučańnia. Pra heta było zajaŭlena 26 maja na pasiadžeńni kruhłaha stała pradstaŭnikoŭ miascovaj ułady i hramadskaści, jaki prajšoŭ u abłasnym centry.
Kruhły stoł na temu «Ab mierach pa papularyzacyi biełaruskaj movy ŭ śfiery adukacyi» byŭ inicyjavany Mahiloŭskaj haradskoj arhanizacyjaj «Tavarystva biełaruskaj movy» i praviedzieny ŭ siaredniaj škole № 1. U joj na praciahu ŭžo šaści hadoŭ navučajecca na biełaruskaj movie adzinaja ŭ Mahilovie vučanica Jalinka Sałaŭjova.
U chodzie kruhłaha stała namieśnik načalnika haradskoha ŭpraŭleńnia adukacyi Taćciana Kandraćjeva zajaviła, što ŭ Mahilovie jość usio nieabchodnaje dla vyvučeńnia biełaruskaj movy i ŭzrovień jaje vykładańnia «davoli vysoki». U niekatorych škołach biełaruskaja mova vyvučajecca pahłyblena.
Prysutnym byli prademanstravany dva videafilmy, zaklikanyja padkreślić, što biełaruskaja mova ŭ Mahilovie žyvie i raźvivajecca, a taksama toje, što «biełaruskaja mova — mova budučyni».
Pra toje, jakaja praca pa vyvučeńni biełaruskaj movy pravodzicca ŭ jaślach-sadku № 116 raspaviała jaho zahadčyca Alena Krukoŭskaja. U adroźnieńnie ad Kandraćjevaj, jana vystupała na ruskaj movie, choć śćviardžała, što ŭ jaje daškolnaj ustanovie raz na tydzień pa čaćviarhach usie, u tym liku administracyja, razmaŭlajuć pa-biełarusku. Kali staršynia Mahiloŭskaj haradskoj arhanizacyi TBM Aleh Dźjačkoŭ spytaŭ jaje, čamu jana nie vystupaje pa-biełarusku i na pasiadžeńni, pryśviečanym biełaruskamoŭnaj adukacyi, čynoŭniki stali zapeŭnivać jaho, što Krukoŭskaja vałodaje biełaruskaj movaj.
Pa śćviardžeńni dyrektara siaredniaj škoły № 34 Ihara Jakimienki, narmatyŭnyja akty dazvalajuć nie tolki stvarać kłasy ź biełaruskaj movaj navučańnia, realizujučy adpaviednaje prava hramadzian, ale i nie vyklučajuć mahčymaści stvareńnia biełaruskamoŭnaj hrupy ŭ ruskamoŭnym kłasie. U joj vučni, dla jakich baćki vybrali biełaruskuju movu navučańnia, mahli b vyvučać častku pradmietaŭ na biełaruskaj, a častku na ruskaj movie. Na dumku Jakimienki, u takim vypadku biełaruskamoŭnyja vučni lepš by sacyjalizavalisia.
«Sacyjalizacyja — nie prablema navat dla dziciaci, jakoje navučajecca adno ŭ kłasie», — zajaviŭ baćka Jalinki Sałaŭjovaj Dźmitryj Sałaŭjoŭ. Na jaho dumku, stvareńnie takich źmiašanamoŭnych kłasaŭ uskładnić dla dziaciej zasvajeńnie materyjału.
«Kali niekatoryja pradmiety vyvučajucca pa-biełarusku, a astatnija pa-rusku, to takoje «biełaruskamoŭnaje navučańnie» nie maje sensu. Kali stvarać biełaruskamoŭny kłas, to jon pavinien być biełaruskamoŭnym pa ŭsich pradmietach», — zajaviła BiełaPAN Halina Turandzina, jakaja choča addać svaju dačku vučycca pa-biełarusku.
U vyniku abmierkavańnia było pryniata rašeńnie, u pryvatnaści, aktyvizavać infarmavańnie hramadskaści ab mahčymaści biełaruskamoŭnaha navučańnia ź pieršaha kłasa ŭ škołach № 1 i № 34 Mahilova, pašyryć praktyku biełaruskamoŭnych dzion u daškolnych ustanovach.
Aleh Dźjačkoŭ miarkuje, što paśla hetaha kruhłaha stała «niešta budzie rabicca», ukazvajučy na toje, što mnohaje, ab čym havaryłasia na anałahičnym papiarednim kruhłym stale ŭ vieraśni 2015 hoda, zastałosia niavykananym. Da prykładu, navat siońniašni kruhły stoł namiačaŭsia na studzień, ale da taho času, pakul aktyvisty nie źviarnulisia da namieśnika staršyni Mahiloŭskaha abłvykankama Valeryja Małaški, nižejšyja čynoŭniki nie brali na siabie adkaznaści pa jaho praviadzieńni.