Niama nidzie — jak u Prudzie. Śviata puščanskaj vioski Nalibackaha kraju. FOTAREPARTAŽ
U Prudach adznačyli śviata vioski. U śviatkavańni ŭziali ŭdzieł sotni ludziej.
Prudy — vioska Nalibackaha sielsavieta i Nalibackaj parafii. Jana raźmieščana na ŭskrajku puščy la malaŭničaj raki Usa. Padčas vajny viosku spalili, ale prudoŭcy jaje adbudavali.
Prudy — vioska majstroŭ. Prudoŭskija majstry budavali chaty, składali piečy i vyrablali bočki. Padčas śviata možna było pabačyć tvory miascovych majstroŭ na plenernych vystavach.
Śviata pačałosia ad uračystaha šeścia pa vioscy. Na vulicach haściej vitali stały z pačastunkam. Padčas kožnaha prypynku hučali pieśni, vinšavańni i pažadańni dla prudoŭcaŭ.
Šeście idzie pa vulicy. U centry zaŭvažajem staršyniu nalibackaha sielsavieta Alaksandra Pilinkieviča, inicyjatara śviata.
Haściej vitajuć kala čarhovaha doma. Chleb-sol i abraz Maci Božaj. Prudoŭcy — kataliki, chodziać u nalibacki kaścioł.
Z nahody śviata prudoŭcam daviałosia pašukać u svaich kufarach staryja skarby.
U Prudach daloka nie adydziešsia. Praz paru krokaŭ haściej spyniajuć kala čarhovaha stała.
Miascovyja dzietki ź Lasnoj vulicy.
Jakija elehantnyja pani ŭ Prudach. I maładyja, i starejšyja.
Zhaładnieć u Prudach nie daduć. Dobry znak. Tut žyvuć haścinnyja i ščodryja ludzi. Dyk Nalibacki kraj ža!
Haspadarčy ryštunak. Ciapier takoje možna pabačyć tolki ŭ krajaznaŭčych muziejach albo …. u Prudach.
Narodu ŭ Prudach było mora. I miascovyja, i pryjezdžyja. Usie dobra bavili čas.
Pierad publikaj vystupiła art-hrupa «Biełarusy». Kiraŭnik ansambla Valery Šmat — miascovy, z Nalibak. Jon — u centry.
U Prudach nie tolki słuchali muzyku, ale i zajmalisia sportam.
Nie nudzilisia na śviacie i maładyja. Raźjazdžali pa vioscy inšamarkami.
Paśla ŭračystaj imprezy prudoŭcy praciahnuli śviatkavać u svaich dvarach i damach. Ludzi z susiednich viosak kazali, što ŭ Prudach śviata vioski było nie horšaje, jak u Nalibakach, a mo i lepšaje. Dyk i praŭda. Niama nidzie — jak Prudzie.