Papa Francišak pryličyć śviedkaŭ «cudu ŭ Facimie» da liku śviatych
Papa Francišak u subotu pryličyć da liku śviatych dvuch dziaciej-pastuchoŭ, jakim, pavodle pierakanańnia katalickaj carkvy, u partuhalskim horadzie Facima roŭna 100 hadoŭ tamu —13 maja 1917 hoda — źjaviłasia Panna Maryja i raspaviała pra padziei, jakija adbuducca ŭ XX stahodździ, piša VVS.
AFP
Cyrymonija kananizacyi partuhalskich pastuškoŭ Žasinty i Fransišku Martu adbudziecca ŭ Facimie padčas imšy, jakuju ŭznačalić pantyfik.
U piatnicu papa Francišak prybyŭ z pałomnickaj pajezdkaj u Partuhaliju, kab naviedać miastečka Facima, dzie, pa pierakanańni katalickaj carkvy, adbyłosia abjaŭleńnie Panny Maryi.
U hetyja dni ŭ Facimie sabralisia kala miljona pałomnikaŭ. Pantyfik prybyŭ u Facimu na viertalocie ź Lisabona i ŭviečary ŭ piatnicu ździejśniŭ pajezdku pa horadzie ŭ svaim papamabili.
U piatnicu padčas vihilii (usianočnaha čuvańnia) u kaplicy, pabudavanaj, jak ličycca, na miescy abjaŭleńnia Panny Maryi, pantyfik kazaŭ pra nieabchodnaść harmonii pamiž usimi ludźmi i pieraścierahaŭ ad vojn, jakija «raździrajuć śviet na častki».
Jak śćviardžaje rymska-katalickaja carkva, 13 maja 1917 hoda kala Facimy dzieciam-pastucham — Fransišku i Žasincie, a taksama ich stryječnaj siastry Lucyi źjaviłasia Baharodzica. Jana raspaviała im ab budučaj revalucyi ŭ Rasii, ab zakančeńni Pieršaj suśvietnaj vajny, ab Druhoj suśvietnaj vajnie, a taksama ab zamachu na papu.
Fransišku i Žasinta pamierli ŭ 1918 hodzie padčas epidemii ispanki, jakaja achapiła tady Jeŭropu.
Abrad dałučeńnia Fransišku i Žasinty da liku błažennych (bieatyfikacyja), jaki papiaredničaje kananizacyi, adbyŭsia ŭ 2000 hodzie pry papu Janie Paŭle II. Bieatyfikacyja Lusii duš Santuš, jakaja zapisała tak zvanyja «try tajamnicy Facimy», pačałasia paśla jaje śmierci ŭ 2005 hodzie i pakul što nie zaviaršyłasia.
Što takoje «try tajamnicy Facimy»?
Jak śćviardžaje rymska-katalickaja carkva, 13 maja 1917 hoda kala Facimy dzieciam-pastucham — Fransišku (u centry) i Žasincie (sprava), a taksama ich stryječnaj siastry Lusii (źleva) źjaviłasia Baharodzica. Fota AFP
Heta praroctvy, zapisanyja Łusijaj praz hady paśla taho, jak joj i jaje kuzienam źjaviłasia Panna Maryja. Łusija praviała ŭsio astatniaje žyćcio manaškaj u manastyry ŭ Kaimbry. Vakoł hetych pradkazańniaŭ da hetaha času isnuje vielizarnaja kolkaść čutak i sprečak.
Pieršyja dźvie tajamnicy byli raskrytyja joju ŭ 1942 hodzie.
- Pieršaja ź ich apisvaje žudasnaje bačańnie piekła, mora ahniu, demanaŭ i čałaviečych duš;
- Druhaja tajamnica tłumačycca jak pradbačańnie taho, što Pieršaja suśvietnaja vajna nieŭzabavie skončycca, a Druhaja suśvietnaja vajna pačniecca pry papu Pii XI;
- Baharodzica zaklikała tady da «naviartańnia Rasii», skazaŭšy: «Kali maje pažadańni buduć zadavolenyja, Rasija budzie źviernutaja i nastanie mir; kali hetaha nie adbudziecca, Rasija raspaŭsiudzić svaje pamyłki na ŭvieś śviet, vyklikajučy vojny i hanieńni na carkvu»;
- Zapis treciaj tajamnicy Lusija zapiačatała ŭ kanviert, jaki byŭ pieradadzieny ŭ Vatykan u 1957 hodzie i adkryty tolki ŭ 2000 hodzie;
- U joj apisvajecca anioł, jaki patrabuje pakajańnia, a taksama papa i inšyja śviatary, jakija iduć uharu, i hibiel pantyfika ad kul i streł, jakija pasyłajuć sałdaty;
- Isnuje viersija, što treciaje praroctva nie było pradstaŭlenaje publicy ŭ poŭnym vyhladzie, i spačatku Vatykan zajaŭlaŭ, što, mahčyma, jano zachavajecca ŭ tajamnicy nazaŭždy.
Katalickaja carkva aficyjna pryznaje facimskija adkryćci hodnymi davieru.
Tajamnicy Facimy razhladajucca rymska-katalickaj carkvoj jak pryvatnaje adkryćcio. Ich meta — sadziejničańnie bolš poŭnamu žyćciu ŭ adpaviednaści z vučeńniem Chrysta.
Papa Jan Pavieł II, paranieny tureckim ekstremistam 13 maja 1981 hoda, mierkavaŭ, što vyžyŭ tady tolki dziakujučy cudoŭnamu ŭmiašańniu Panny Maryi, i što ŭ treciaj tajamnicy Facimy havaryłasia ab zamachu na jaho. Papa padaravaŭ vyniatuju ź jaho cieła kulu horadu Facima, i jana była ŭštukavanaja ŭ vianok statui Maci Božaj, ustalavanaj u hetym horadzie.