«Sił niama takich, kab nas pieradušyć!». Vadanosava napisała muzyku na vierš Dudara
Kaciaryna Vadanosava i jaje Fantasy Orchestra zapisali dla prajektu partału TuzinFM «(Nie)rasstralanaja paezija» pieśniu na słovy Alesia Dudara «Asypaje červień bieły sad».
Kaciaryna kaža, što ŭdzieł u takim prajekcie — honar dla jaje i muzykaŭ, bo takim čynam jana moža znajomić ludziej ź vialikim płastam kultury našaj krainy, jaje historyjaj i, viadoma, paezijaj. «Tema represijaŭ, jakaja zamoŭčvałasia dziasiatki hadoŭ i zamoŭčvajecca zaraz, zastajecca balučaj i blizkaj kožnamu z nas», — kaža śpiavačka. Balšavickija represii kranuli i jaje siamju — biespadstaŭna aryštavali jaje dzieda, feldčara. Jaho katavali ŭ turmie, potym sasłali na budaŭnictva Biełamorkanału, a kali jon pamiraŭ u tyfoznym baraku, jaho vyratavaŭ vypadkovy kaleha-medyk. Jon viarnuŭsia ź lahieraŭ i pajšoŭ vajavać. «Pra heta ciažka čytać, pra heta ciažka navat dumać, ale tolki takim čynam, tolki havoračy pra heta dy prapuskajučy hetyja historyi praz serca, my zmožam paźbiehnuć takoha žachu ŭ budučyni. Tamu my zhadzilisia na ŭdzieł u prajekcie — kab pamiatać i dać nahodu ŭspomnić inšym», — tłumačyć Kaciaryna.
NABYĆ KVITOK NA KANCERTNUJU PREZENTACYJU PRAJEKTU «(NIE)RASSTRALANAJA PAEZIJA»
Kaciaryna z adukacyi historyk, doŭhi čas pracavała ŭ Dziaržaŭnym litaraturnym muzei Janki Kupały, tamu davoli dobra viedaje biełaruskuju litaraturu. I z asobaju Alesia Dudara jana sustrełasia nia pieršy raz. Jaje kranaje nia tolki jahonaja paezija, ale asoba paeta i jahony los. Dudar — adzin z samych zaŭvažnych biełaruskich paetaŭ 20-ch, aktor trupy Ŭładzisłava Hałubka, palihlot, jaki volna vałodaŭ šaściu zamiežnymi movami i pierakładaŭ z čatyroch, jon stajaŭ la vytokaŭ abjadnańnia «Maładniak» i byŭ zavadataram vostrych litaraturna-palityčnych dyskusij. Padrabiaźniej pra jahony los raspaviadzie daśledčyca Hanna Sieviaryniec u adkrytaj lekcyi prajektu «(Nie) rasstralanaja paezija» 10 listapada ŭ kniharni «Łohvinaŭ».
Pieśnia «Asypaje červień bieły sad» paŭstała z muzyčnaj pjesy, jakuju Kaciaryna napisała na samym pačatku muzyčnaj karjery, u siaredzinie 00-ch. Heta byŭ surjozny tvor z prapisanymi partyturami, jaki bačyŭsia aŭtarcy ledźvie nie klasyčnym tvoram sa strunnaj arkiestroŭkaj. «Kali ja pavolna pradeklamavała vierš Alesia Dudara, akazałasia, što jon amal idealna supadaje z rytmikaj toj daŭniaj kampazycyi. Maje muzyki vielmi chutka padchapili ahulny nastroj pieśni i nadzvyčaj prafesijna dapracavali jaje, jana była hatovaja litaralna za adnu repetycyju». Śpiavačka kaža, što ŭ jaje dahetul prabiahajuć murašy pa skury, kali jana čuje zaklučnaje instrumentalnaje soła — kali tekst užo adśpiavany, ale nibyta ŭsio jaje cieła hraje razam z muzykami.
PADTRYMAĆ PRAJEKT NA TALAKA.BY
Fantasy Orchestra źbirajecca vykonvać «Asypaje červień bieły sad» i nadalej na svaich vystupach, bo jana atrymałasia jakraz takoj, jakoj chacieli jaje čuć muzyki. Kampazycyja ŭvojdzie ŭ novy albom kamandy, nad jakim ciapier idzie praca.
Kaciaryna Vadanosava i Fantasy Orchestra «Asypaje červień bieły sad»
(muzyka Kaciaryny Vadanosavaj, słovy Alesia Dudara)
Asypaje červień bieły sad.
Sok kalinavy łuhi apajasaŭ…
Hlań, jak ranicy čyrvonaje vino
srebranohija biarozki zaliło!
Razvažali — być nam ci nia być,
šmat zrabili — treba šmat jašče zrabić…
Staŭ na varcie adzinokaj sini klon;
ŭsim — i blizkim, i dalokim —
naš pakłon.
Pryvitańnie ščyra — ad dušy…
Sił niama takich, kab nas pieradušyć!
Mora pienaj razabjecca ab hranit —
chaj ža kažuć, što ni mety, ni hranic.
Zaplatajciesia, praleski, u vianok —
plešča radaści čyrvonaje vino.
Budzie viecier sivahryvy varažyć
pra svaje i pra čužyja rubiažy.
Što nam pacierki z starych rabin?
Možam sami sabie ściežku cierabić;
chopić siły dla čužych i dla svaich,
kab saboju pieramohu zasłanić.
Budzie praŭda z tym, chto pieramoh,
pieramožanamu — kryŭda i jarmo…
Oj ty, klon siniehałovy, strojny klon,
pa-nad vozieram prazrystym, byccam škło!
Asypaje červień bieły sad.
Sok kalinavy łuhi apajasaŭ…
Našaj ranicy čyrvonaje vino
srebranohija biarozki zaliło.
(1927)