U Rasii prapanavali razam z sankcyjnaj pradukcyjaj zabirać i mašyny, na jakich ich pieravoziać
Ministr sielskaj haspadarki Rasii Alaksandr Tkačoŭ prapanavaŭ zrabić bolš žorstkaj adkaznaść za ŭvoz sankcyjnaj pradukcyi ŭ krainu. U pryvatnaści, nie tolki kanfiskoŭvać tavar, ale i mašyny, na jakich jaho pieravoziać. Pra heta paviedamlaje pres-słužba Kramla pa vynikach narady ŭ prezidenta RF Uładzimira Pucina.
Čynoŭnik zakranuŭ temu «šeraha» impartu, jaki, pavodle acenak rasijskich ekśpiertaŭ, składaje kala 700 miljonaŭ dalaraŭ.
«Na samaj spravie my šmat u čym vybudavali zaharadžalny atrad i nie puskajem niajakasnyja sankcyjnyja pradukty. Ale, na žal, u nas jość sproby abjazdžać našy pasty lasnymi darohami», — zajaviŭ Alaksandr Tkačoŭ.
Ministru zdajecca padazronym, što paśla zabarony na ŭvoz jeŭrapiejskaj i tureckaj harodniny ŭ 3 razy vyras ekspart ź Biełarusi.
«Ujavicie sabie, impart bulby ź Biełarusi ŭ 2016 hodzie byŭ 40 tysiač, siońnia — u try razy vyšej, heta značyć jon užo 120 tysiač. Śviežaja harodnina siońnia 231 tysiača, a była — 109 tysiač. Tamataŭ rost u paŭtara razu, ahurkoŭ — u dva razy, kapusta — u try z pałovaj razy, morkva i buraki — na 40 pracentaŭ vyrasła. To bok pra što kazać?» — zajaviŭ ministr Alaksandr Tkačoŭ.
Čynoŭnik upeŭnieny, što Biełstat «śpiecyjalna zakryvaje svaju spravazdačnaść», i zabaronienyja pradukty ŭsio roŭna ŭvoziać praź Biełaruś. A heta razburaje ŭnutrany rynak Rasii.
«Zrazumieła, što Biełaruś, napeŭna, na hetym nažyvajecca, napeŭna, na hetym atrymlivaje zvyšprybytki. Ale mnie zdajecca, z hetym treba skančać», — zajaviŭ Alaksandr Tkačoŭ.
Jon paviedamiŭ, što dniami prajšła narada profilnych viedamstvaŭ ab uzmacnieńni žorstkaści mier.
«Dahladać kožnuju hruzavuju mašynu. Kali niama fitasanitarnych i vieterynarnych dakumientaŭ, to treba nie viartać hruz nazad — a prapanujem źniščać na miescy: niama dakumientaŭ, niama čaho razvaročvać, jon pajechaŭ, praz most pierajechaŭ, i lasnymi darohami znoŭ zavioz u Rasiju. Tym samym my 70% jašče dadatkova źniščym, a značyć, našy hora-kantrabandysty paniasuć straty, i, zrazumieła, zabuduć darohu da nas», — raspavioŭ Alaksandr Tkačoŭ.
Jon ličyć, što ciapier pradprymalniki nie bajacca ŭvozić «sankcyjonku» u Rasiju, tamu što zakanadaŭčaja baza nie dazvalaje pryciahvać parušalnikaŭ «da adekvatnaj adkaznaści».
«Nieabchodna zrabić bolš žorstkaj administracyjnuju adkaznaść za ŭvoz sankcyjnaj pradukcyi, a taksama praduhledzieć kanfiskacyju nie tolki samoj pradukcyi, ale i transpartnych srodkaŭ, jakija jaje pieravoziać».
Tym časam biełaruskija mytniki zajaŭlajuć: jany abaraniajuć Rasiju pa tych ža abmiežavańniach, jakija susiedzi ŭviali na terytoryi svajoj krainy. I z pačatku hetaj pracy tut kanfiskavanaja ŭžo 21 tysiača ton sankcyjnaj pradukcyi.