Smalensk.org, kazka.at.tut.by, bykau.com, hramy.com — pamiatajecie takija? Ich užo niama
Zachavańnie elektronnych archivaŭ — pytańnie nacyjanalnaj važnaści, piša Aleś Bułojčyk.
Bačycie, jak na praciahu niejkich 20 hod kampjutary našaje žyćcio palepšyli? U aŭtobusie jedzieš ci na chutary samahonku pješ — z kišeni telefon dastaŭ ci noŭt adkryŭ, znajšoŭ u huhle artykuł, ci knihu, ci film — i karystajsia. Šykoŭna! U XX stahodździ pra takoje nichto navat nie maryŭ, što amal ŭsie viedy buduć dasiažnyja ź nievialikaj pryłady amal imhnienna (ale bolšaść tolki kocikaŭ łajkaje — heta ŭžo inšaja sprava).
Raniej, jak było: usio na papiery. Treba niešta znajści — u biblijateku ci ŭ archiŭ, i pašukaj tam nie adnu hadzinu… Mo jašče pamiatajecie tyja časy? A ŭjavicie sabie, što ŭ tyja časy, a navat i zaraz — źnikli b usie biełaruskija knihi, ci filmy, ci haziety. Nu tam, apraŭdalisia prahnozy skieptykaŭ, i Nacyjanalnuju biblijateku narešcie ŭ bałota zasmaktała, na jakim jana pabudavanaja. Ci pažar mocny adbyŭsia, a sistema tušeńnia spracavała tak, jak jaje zrabili, a nie tak, jak chaciełasia. Straty dla kultury žachlivyja! Nie, nu zastaniecca trochi knih na palicach pa chatach — ale razroznyja i, moža, čverć ad taho, što było. Karaciej, jak «Kryvavy patop» dla kultury.
Voś dyk u mianie dla vas drennaja navina: zaraz vialikaj častki našaj kultury možna pazbavicca značna praściej.
Smalensk.org, represii-by.info, kazka.at.tut.by, dziacinstva.net, bykau.com, hramy.com — pamiatajecie takija? Ich užo niama. Heta tolki z maich pieršych 25 zakładak u braŭziery. Kolki jašče budzie pracavać sajt marakou.by ź imionami represavanych, kali aŭtar ŭžo pamior? Što budzie, kali raptam začyniacca knihi.com, kamunikat.org, pawet.net, starbel.narod.ru, vytoki.net, slounik.org, bnkorpus.info, baravik.org, tuzinfm.by, nastaunik.info, biełaruskija kanały YouTube? Što budzie, kali źniknuć archivy nn.by, svaboda.org i inšych navinavych sajtaŭ, jak heta ŭžo było nieadnarazova ź pieraklučeńniem na novy ruchavik? Na stvareńnie kožnaha takoha prajektu było pakładziena vielmi šmat vysiłkaŭ, i paŭtaryć ich — nierealna. Vy dumajecie, što za kožnym takim sajtam staić vialikaja kamanda, jakaja moža adnavić jaho ŭ vypadku surjoznych techničnych prablem ci śmierci ŭładalnika i zdolnaja zachoŭvać pracazdolnaść sajtaŭ na praciahu chacia b niekalkich dziesiacihodździaŭ? Na žal, nie.
Vialiki plus i adnačasova najvialikšaja prablema infarmacyi ŭ sučasnym vyhladzie, što jana nie patrabuje značnych resursaŭ dla zachoŭvańnia. Papiarovaja kniha nie dazvalaje šukać pa tekście i mieć jaje za chvilinu na svaim telefonie, ale kali jaje zachoŭvać u pamiaškańni z nadziejnym dacham i biez myšej, stahodździ zachoŭvańnia harantavanyja. Sučasnyja srodki dla zachoŭvańnia ličbavaj infarmacyi — značna tańniejšyja, ale harantavana zachoŭvajuć źviestki nie bolš za 10 hod, pry ŭmovie što ŭsio zroblena pravilna. I ŭsio… A ŭ 90% vypadkaŭ robicca heta niapravilna.
Tak, jość Internet Archive, jość dziaržava. Ale kali heta niejak (vielmi drenna, ale choć niejak) pracuje dla vialikich krain, to ŭ našym vypadku heta nie pracuje zusim (i, darečy, usio, što vy pišacie ŭ facebook, harantavana źnikaje nazaŭsiody). Tamu scenaraŭ tolki dva: albo my niešta robim dla zachavańnia, albo heta harantavana źnikaje. A pakul my ničoha nie robim…