Hrunvald-2009 + fotarepartaž
dadaŭsia repartaž
U sieradu ŭ minskim parku imia Janki Kupały prajšli bai paduškami, pryśviečanyja 599-m uhodkam znakamitaj bitvy.
U skvieryku Janki Kupały 15 lipienia prajšła bitva paduškami, pryśviečanaja 599‑hodździu Hrunvaldskaj bitvy.
La pomnika pieśniaru sabrałasia blizu trochsot maładych ludziej. Bolšaść mieła z saboj paduški, spalniki, miakkija cacki, nadzimanyja šaryki. Astatnija chadzili i šukali, kab chto pazyčyŭ «zbroju». Da vośmaj viečara ŭsie sabralisia i byli ŭžo maralna padrychtavany da bojki.
Andrej Kim jak adzin ź inicyjataraŭ hetaha mierapryjemstva rastłumačyŭ praviły dy krychu raspavioŭ pra Hrunvaldskuju bitvu, i jaje adroźnieńni ad siońniašniaha boju paduškami. Usie raździalilisia na dźvie častki: kryžaki i lićviny. A taksama pahadzilisia z praviłami hulni:
pa hałavie nie bić, lažačaha nie dabivać, dziaŭčat abaraniać…
Napieradzie čakała insceniroŭka bitvy «dzie našyja nie našym navalali».
Maładyja vajary ź miakkaj zbojaj u rukach zaniali svaje miescy na poli boja. Vajenačalniki (znajšlisia i takija), pačali pradumvać taktyku: «Klinam stanavisia», «Davajcie šychtavacca», «akružaj vorahaŭ». Ale doŭha abmiarkoŭvać vajennyja chitryki nie pryjšłosia.
Była kamanda «pačynać» i z krykami «Ura» i «Za radzimu» dźvie kamandy panieślisia łupić adzin adnaho paduškami.
Śmiech. Kryki. Pierja. Paśla pieršaha raundu stała zrazumieła, što bojka ŭžo pajšła nie kryžaki suprać lićvinaŭ, a kožny sam za siabie. Dy i jak ŭ takim verchale razabracca, chto svoj, a chto čužy. Razyšlisia pa roznyja baki. I pierad nastupnym bojem paznačyli siabie stužkami. Toj, chto ź biełaj stužačkaj — toj lićvin,toj, chto z čornaj — kryžak.
Uzialisia za zbroju i znoŭku «Ura‑a‑a», «Za Biełaruś», «Bi vorahaŭ».
Chłopcy, dziaŭčaty, mamy ź dziećmi, salidnyja mužčyny i hłamurnyja dziaŭčaty — usie źmiašalisia pa poli boja.
Chłopcy vyšukvali vajara pamacniej, i adzin na adzin machalisia «zbrojaj» pamiž saboju. Dziaŭčaty čaściej źbiralisia hrupami i napadali na supiernikaŭ cełym hurtam. A dzieci ŭ asnoŭnym pamiž saboj «vajavali». Praŭda adzin chłopčyk‑ lićvin hadoŭ šaści‑siami, mieŭ vielmi šykoŭnuju taktyku. Vybiraŭ sabie darosłaha supiernika, jaki zaniaty bojkaj ź inšymi darosłymi. Padbiahaŭ i biŭ kryžakoŭ paduškaj pad kalenki. I kryžaki valilisia na ziamlu jak padkošanyja.
Praź niekalki bitvaŭ vajaroŭ pamienieła. Stomlenyja, radasnyja i ščaślivyja pačali pacichu razychodzicca. Niekatoryja ŭsio nijak nie mahli supakoicca i z apošnich siłaŭ vyzyvali supiernikaŭ na bojku «adzin na adzin», ci navat «na koniach» (siadali na plečy siabram, chto ź nizu toj i viazie vajara). Adnak arhanizatary pačali prasić skončvać bitvy.
Pryčyna ŭ tym, što da Andreja Kima padyjšoŭ supracoŭnik KDB i papiaredziŭ:
čas skončyŭsia, razychodźciesia, a to zaraz našyja bajcy pryjeduć i pačniecca zusim inšaja bojka.
Ale paśla taho jak ŭ skvieryku zastalisia tolko čałaviek 20‑30, pryjechała kamanda «Pieršaha muzyčnaha». Pryjšłosia Hrunvaldskuju bitvu paŭtaryć dla kamiery. Paśla pakaznoha boju dla «pieršaha muzyčnaha» siłaŭ na praciah nie zastavałasia. Moładź razyjšłasia, a skvieryk praciahnuŭ svajo spakojnaje i raźmieranaje žyćcio.
Andrej Kim, adzin ź inicyjataraŭ «Bitvy paduškami» kamientuje dla Našaj Nivy:
«Jość mižnarodny ruch bitvy paduškami «make feathers not war» (biciesia paduškami, a nie vajujcie). My pierakłali advolna «Pierarobim miačy na paduški». My vyrašyli zrabić insceniroŭku hrunvaldskaj bitvy. Ale pafasna jaje adznačać nie cikava. My z pavahaj stavimsia da našaj historyi, ja sam historyk, choć jašče i niedavučyŭsia. Ale treba zaŭsiody stavicca da svajoj historyi lohka. Akramia taho, što my lubim našu historyju,
my jašče lubim paradavacca i atrymać pazityŭ, heta toje, čaho nie chapaje našaj krainie vielmi‑vielmi mocna.Tamu my vyrašyli sumiaścić pazityŭ i hadavinu Hrunvalda — i zrabić boj paduškami.
Samaja hałoŭnaja meta była atrymać radaść i zadavalnieńnie. A druhaja, nahadać ludziam, što u nas słaŭnaja historyja».
Histaryčnaja lekcyja ab značeńni Hrunvaldskaj bitvy ŭ historyi Biełarusi.
Padrychtoŭka i ahlad zbroi.
Pahnali našy haradskich.
Atrymaj, kryžak, paduškaj.
Žanočy bataljon na maršy.
Bataljon u dziejańni.
Koniej znajści nie ŭdałosia.
Piejzaž paśla bitvy.
Andrej Kim - adzin z arhanizataraŭ akcyi.