Što narod dumaje pra Łuhinu i «Kamvol»
Navina pra toje, što Łukašenka zvolniŭ z pasady kiraŭnika kancerna «Biellehpram» Taćcianu Łuhinu i nakiravaŭ jaje dyrektaram pradpryjemstva «Kamvol», vyklikała ažyŭlenaje abmierkavańnie. Supracoŭniki pradpryjemstvaŭ lohkaj pramysłovaści vykazvajuć piesimizm adnosna takoj pierastanoŭki i pryvodziać fakty. Vinavatym u situacyi mnohija ličać samoha Łukašenku, pišuć, što ekanomiku razvaliła jaho niekampietentnaść. Sabrali samyja pakazalnyja kamientaryi z sacyjalnych sietak.
Na AAT «Kamvol». Fota: BiełTA
«Łuhina — heta karcinka ŭ televizary. A tekstyl u nas prosta zahinajecca»
Mnohija karystalniki adrazu pačali pryvodzić prykłady «efiektyŭnaści» pracy Taćciany Łuhinoj jak kiraŭnika «Biellehprama».
«Pahladzicie, što stała z «Mahateksam», BVBA (Baranavickim vytvorčym bavaŭnianym abjadnańniem — NN), tym ža «Kamvolem» (tam byŭ vielmi tałkovy dyrektar u 2020—2022) — usio pad jaje kiraŭnictvam. A skład samoha kancerna? Tam pracavali tałkovyja ludzi. Dzie jany ciapier? Łuhina — heta karcinka ŭ televizary. A tekstyl u nas prosta zahinajecca».
«Prykładna 8 hadoŭ tamu jaje pastavili na pasadu ŭ «Biellehpram». Staviŭ zadaču vyciahnuć u Homieli «Kamintern» i «8 Sakavika»… Vyciahnuła??? Nie!!!! Dva samyja vialikija pradpryjemstvy ledźvie lipiać».
Zhadali ludzi i jaje pracu ŭ Pinsku na pradpryjemstvie «Paleśsie».
«Nu narešcie, jana atrymaje toje, što zasłuhoŭvaje. PPTA «Paleśsie» pakłała nižej za plintus, a tut uvohule chana».
«Jana AAT «Paleśsie» ŭ Pinsku nie padniała, nie śmiešycie, ja ŭvohule nie viedaju, za jakija zasłuhi jaje zabrali ŭ Minsk».
«Jana ŭ Pinsku zarobak na «Paleśsi» zialonym haroškam i machrovymi ručnikami vydavała!»
«Navošta čynoŭnicu, jakuju vyhnali z papiaredniaj pasady, nakiroŭvać na takoje pradpryjemstva?»
Asobny błok dyskusii pryśviečany nie stolki samoj Łuhinoj, kolki łohicy ŭłady pry pryniaćci takich kadravych rašeńniaŭ. Ludzi nie razumiejuć, čamu nieefiektyŭnaha, na ich dumku, kiraŭnika pierastaŭlajuć na inšuju adkaznuju pasadu.
Taćciana Łuhina. Fota: lugina_tatiyana / Instagram
«Navošta čynoŭnicu, jakuju vyhnali z papiaredniaj pasady, nakiroŭvać na takoje pradpryjemstva? Kab vypraviłasia ci kančatkova patapić? U lubym vypadku, daŭno čas pierahladać mietady kiravańnia dziaržaŭnymi pradpryjemstvami i vieści žorstki kantrol. Nie pryvatnikaŭ dušyć, a dziaržpradpryjemstvy padymać z kaleniaŭ».
«Kali jana tam nie spraviłasia, navošta jaje trymać i davać šaniec. Šaniec byŭ».
«To-bok zahadzia nieefiektyŭnaha kiraŭnika pastavili kiravać nieefiektyŭnym pradpryjemstvam, i jany spadziajucca na… što? Što minus na minus daść plus, ci jak?»
Kamientatary bačać u hetym sistemnuju prablemu.
«Kolki možna, adno i toje ž…»
«Ad pierastanoŭki miescaŭ składnikaŭ SUMA nie mianiajecca».
«I tak pa ŭsioj Biełarusi, tamu što ŭsiudy pryznačanyja, voś vam i vynik…»
Kaho treba stavić?
U kamientaryjach hučać i prapanovy, jakim pavinien być kiraŭnik prablemnaha pradpryjemstva. Hałoŭnaja dumka — heta pavinien być nie čynoŭnik «źvierchu», a čałaviek z vytvorčaści, jaki viedaje pradpryjemstva znutry.
«Patrebny vytvorca, a nie čynoŭnik, i lepš sa svaich, chto pracuje na pradpryjemstvie, tady budzie vynik».
Taćciana Łuhina. Fota: lugina_tatiyana / Instagram
«Raz nie spraviłasia na adnym miescy, navošta stavić na inšaje. Treba svajho ŭzroščanaha vytvorcu stavić, jaki prajšoŭ ź nizoŭ da vierchu».
«30 hadoŭ sacyjalizmu vusataha»
Urešcie, mnohija kamientatary bačać u hetaj historyi prajavu prablem usioj ekanamičnaj madeli, jakaja isnuje ŭ krainie dziesiacihodździami.
«70 hadoŭ raźvitoha sacyjalizmu… 30 hadoŭ sacyjalizmu vusataha… I pytańnie: jon tak i nie zrazumieŭ, što kali dziaržaŭnaje, to heta značyć ničyjo?»
«30 hadoŭ zabivali, ciapier kinuli niezrazumieła kaho na praryŭ typu… Soramna, napeŭna, u vočy skazać žančynie, što ty nikudyšny kiraŭnik, dyk vyrašyŭ pahulać u dabradzieja… Vynik viadomy, nie daść rady… Heta niemahčyma ŭžo vypravić…»
«30 hadoŭ kiruje, a taki bardak. Navat pakazali jaho rodny kałhas, dzie byŭ dyrektaram, i tam poŭny chaos».
«Čynoŭniki nie spraŭlajucca, sam ža jon za 30 hadoŭ…»
Alaksandr Łukašenka padčas naviedańnia Kamvolnaha kambinata ŭ śniežni 2017 hoda. Fota: BiełTA.
«Kali łaska, dapamažycie»
Na fonie abmierkavańnia losu «Kamvola» karystalniki zhadvajuć i inšyja pradpryjemstvy haliny, jakija ni žyvyja ni miortvyja, i prosiać źviarnuć na ich uvahu.
«Kali łaska, dapamažycie AAT «Słonimskaja KPF». Takaja ž situacyja».
«A chto vyratuje «Rečycki tekstyl»?????»
«Budavali pry Sajuzie vielizarnyja pradpryjemstvy, Baranavickaje VBA ciahniecca pa płoščy na dva aŭtobusnyja prypynki, taksama ciahnuć za vušy šmat hadoŭ, tołku mała. Našymi padatkami hasiać ich daŭhi ŭ tym liku, a mahli b iści na bolš patrebnaje».
Čytajcie taksama:
Minski «Kamvol» nie pracuje, i pry hetym u jaho naźbirałasia 200 miljonaŭ daŭhoŭ
«Biellehpram» zaćvierdziŭ uzory školnaj formy na novy navučalny hod FOTY
Biełaruś šukaje rabotnikaŭ u Vjetnamie. Voś čamu pakul ničoha nie atrymałasia