«Jeŭrańjus» praciahvaje trolić Łukašenku
Telekanał pakazaŭ siužet i pra ŭčorašnija zajavy nakont Šviecyi i Litvy, i pra sud nad žurnalistkami Daraškievič i Koźlik.
Heta ŭžo čaćvierty siužet pra plušavy desant i situacyju vakoł šviedskaha pasolstva za apošnija dni.
Hladzieć siužet tut
- Dypłamatyčny kanflikt sa Šviecyjaj nie źviazany z palotam nad terytoryjaj Biełarusi šviedskaha samalota. Pra heta zajaviŭ Alaksandr Łukašenka žurnalistam padčas rabočaj pajezdki ŭ Hrodzienskuju vobłaść. U toj ža čas prezident padkreśliŭ, što krainy, vinavatyja ŭ parušeńni biełaruskaj miažy, adkažuć u adpaviednaści ź mižnarodnym pravam.
- «A z hetaha vyjšaŭ skandał, ale heta było parušeńniem ŭsich damoŭlenaściej, — skazaŭ Łukašenka. — I Litva! Chaj nie siadziać, jak myšy pad vienikam. Jany nam pavinny adkazać, čamu jany dali svaju terytoryju dla parušeńnia dziaržaŭnaj miažy.
- Padčas niesankcyjanavanaha palotu nad Minskam z samalota na parašutach byli skinutyja 800 plušavych miadźviedziaŭ z łozunhami ŭ abaronu demakratyčnych svabodaŭ.
- Raniej pa spravie ab «plušavym desancie» byli zatrymanyja dźvie dziaŭčyny Julija Daraškievič i Iryna Koźlik. Dźvie žurnalistki fatahrafavalisia ź miškami z rukach u znak padtrymki tavaryšaŭ, aryštavanych miesiac tamu pa padazreńni ŭ padrychtoŭcy akcyi sumiesna sa šviedami. Dziaŭčat abaviazali vypłacić štraf sumaj kala 360 dalaraŭ.
- U centry Minska raniej prajšli niešmatlikija akcyi pratestu.