Paŭl Cielan. Fuha śmierci
№ 4 (101) 23 lutaha 1998 h.
Paŭl Cielan
FUHA ŚMIERCI
Čornaje małako śvitanku my pjem jaho ŭ pryciemkach
my pjem jaho ŭ poŭdzień i ranicaj my pjem jaho ŭnočy
my pjem jaho pjem
my ryjem u pavietry mohiłki tam lažać nia tak ciesna
U domie žyvie čałaviek jon bavicca z hadami piša
jon piša kali ŭžo źmiarkajecca nad jahonaj Niamieččynaj
tvaje vałasy załatyja Marharet
jon piša ich i vychodzić z domu tudy dzie zorki
bliščać jon kliča svaich sabak jon kliča svaich hebrajaŭ
musicie ryć u pavietry mohiłki
zahadvaje kab hrali tut i skakali
Čornaje małako śvitanku my pjem ciabie ŭnočy
my pjem ciabie pjem
U domie žyvie čałaviek jon bavicca z hadami piša
jon piša kali ŭžo źmiarkajecca nad jahonaj
Niamieččynaj tvaje vałasy załatyja Marharet
popieł tvaich vałos Sułamit my ryjem u pavietry mohliki
tut lažać nia tak ciesna
A jon kryčyć ryjcie ziamlu hłybiej i vy i tyja i hetyja
kab śpiavali i hrali
vymaje z pochvy klinok machaje ŭ jaho błakitnaje
voka jašče hłybiej u ziamlu dałakopy a vy
tyja i hetyja hrajcie jašče kab usie puściliłsia ŭ skoki
Čornaje małako śvitanku my pjem ciabie ŭnočy
my pjem ciabie ŭ poŭdzień i ranicaj my pjem ciabie
uviečary
my pjem ciabie pjem
u domie žyvie čałaviek tvaje vałasy załatyja Marharet
popieł tvaich vałos Sułamit jon bavicca z hadami
Kryčyć hrajcie piaščotniej da śmierci śmierć
Majstra ź Niamieččyny
kryčyć dadajcie skrypak kab uźniacca
jak dym u pavietra
siarod abłokaŭ tam vašyja mohiłki tam
lažać nia tak ciesna
Čornaje małako śvitanku my pjem ciabie ŭnočy
my pjem ciabie ŭ poŭdzień
śmierć majstra ź Niamieččyny
my pjem ciabie ŭviečary j zranku my
pjem ciabie pjem
śmierć — majstra ź Niamieččyny ŭ jaho błakitnaje voka
jon celić śvincovaju kulaj jon celić u ciabie dakładna
u Domie žyvie čałaviek tvaje vałasy załatyja Marharet
spuskaje svaich sabak daje nam u pavietry mohiłki
jon bavicca z hadami j śpiavaje śmierć majstra
ź Niamieččyny
tvaje vałasy załatyja Marharet
popieł tvaich vałos Sułamit
Pierakład ź niamieckaj Ihara Babkova
Paŭl Celan (Leo Paŭl Ančel) — adzin z samych lehiendarnych siarednieeŭrapiejskich paetaŭ dvaccataha stahodździa. Naradziŭsia ŭ Čarnaŭcach u 1920 hodzie, pisaŭ pa-niamiecku. Paśla druhoj suśvietnaj vajny žyŭ u Buchareście, Vienie, Paryžu. Skončyŭ žyćcio samahubstvam u 1970.
U svajoj paezii išoŭ ad «ciopłaha siarednieeŭrapiejskaha ekspresijanizmu» da «trahičnaj metafizyki» słova.
Vierš «Fuha śmierci» (Todesfuge) pierakładzieny z knihi «Mak i pamiać» (Mohn und Gedachtnis, Stuttgart, 1952).