Ja dumaju, čto biełorusskije politzaklučionnyje rabotajut v ispravitielno-trudovych kołonijach nie mieńšie kitajciev.
Łukašenku - u kałoniju
19.06.2024
daviedka, Łukašenku z usioj siamjoj tudy pasadzić i chaj pracuje.
Džyp
19.06.2024
Chaj sam Łukašenka pačnie pracavać, a to akramia jazykom, za ŭsio žyćcio partyjna-saŭhasnaj dziejnaści, bolš ničym nie pracavaŭ.
U siamji Łukašenki nichto nie pracuje
19.06.2024
Niachaj čalcy siamji Łukašenki pakažuć, jak treba pracavać jak kitajcy? Chto ź siamji Łukašenka pracuje? Nichto!
Raw
19.06.2024
Pakažy jak tre pracavać ty i tvaja siamiejka idzi na zavod dy pakažy prykład pracy rukami, a nie jazykom.
Occurs
19.06.2024
Kolki u kiraŭnika Kitaja rezydencyi? Adna. A u ciabie ŭžo kala 20. Kolki u Kitaju ministraŭ? Mieńš za 20, a u ciabie bolš za 30. Ty, mienavita ty dy tvaja siamja, kradzieš narodnaje bahaćcie i durny prykład jak nia treba kiravać krainaj i čamu šmat ministraŭ i Ministerstvaŭ, to nie błaha navat dla ekanomiki Kitaju.
Belarus
19.06.2024
Nu, tak poka diriektora i načalniki połučajut v 15 raz bolšie obyčnoho rabotnika, jestiestvienno durakov nie najdiotsia vkałyvať. Sam žie privodił primier s hiendiriektorom "Hippo". A jeśli načať vkałyvať, tak i końki možno otkinuť do piensii. Vsia sistiema postrojena na unižienii rabotnika, biez prav i zaŝity. Dažie srok dla obraŝienija za prinuditielno vypłaty zarpłaty ustanovlen v tri miesiaca, a niedobrosoviestnych rabotodatielej za mošieńničiestva po zarpłatie i ochranie truda praktičieski nievozmožno privleċ k otvietstviennosti.
Taranda
20.06.2024
Belarus, pričiem vsie eti praviła pridumany Mintrudom, kohda tam była Komtievič i zam jeje Rumak. Dvie hnojnych zarazy. Odna siejčas dierutat, vtoroj krasnomordyj ałkaš- pirožok komandujet rielihijami.
USB
19.06.2024
Biełarusy byli b u niekalki razoŭ bahaciejšymi biez Łukašenki i jahonaha režymu, a tak sama biez rasiejskich akupantaŭ.
Fuzzy
19.06.2024
Pastaŭ Łukašenka, kryj Boža, kiravać Kitajem, ZŠA, Francyjaj, Niamiečynaj, luboj krainaj, jen i tam razvalić ŭsiu ekanomiku i daviadzie krainu da halečy.
Biełakitajec
19.06.2024
Nie, Saša, z taboj my bahatymi nie budziem nikoli
Shiń
19.06.2024
Skazał hłavnyj tružienik, vzvalivšij na siebia niepodjemnuju nošu 30 let nazad. Jedinstviennyj kitajec so znakom kačiestva v našiej stranie.
Juzik
19.06.2024
Nu a sam jon bahata pracuje?
Janka
19.06.2024
Juzik, stan zdaroŭja nie dazvalaje - nastupstva ranieńnia pad Loznaj
Lab
19.06.2024
Kitaj, u adroźnieńni ad ciabie, nie haŭkajecca z susiedziami, nie haŭkajecca ź Jeŭropaj, z ZŠA, Zachadam, Izrailem, inšym śvietam, nie kidaje kamiani ŭ pamiežnikaŭ inšaj krainy, nie viadzie vajnu z pryvatnym biznesam ŭ svajej krainie, a spryjaje zamiežnym inviestycyjam, padtrymlivaje adukacyju svajoj moładzi ŭ lepšych navučalnych ŭstanovach śvietu. Kitaju pašancavała što ŭ im niama Łukašenki i durniaŭ jakija ścielučysia pierad Maskvoju vyniščajuć ŭłasnuju nacyjanalnuju kulturu, historyju, movu, ekanomiku, ŭłasny narod, i svaracca z usim śvietam na paciechu Maskvy i na škodu nacyjanalnym intaresam. U Kitai niama maskoŭskich akupantaŭ i antynacyjanalnaha režymu jaki nienavidzić narod Kitaja.
B. Lao Dun
19.06.2024
Ja jak biełarus taksama narakaju, što i łukašenka nie taki jak mao czedun. Toj vuń užo kolki hod jak vypraviŭsia pieraradžacca.
A hety achoŭnik z aŭtamatam u sumcy na žyvacie pahladaje i dumaje - "Ot da...by sastarełyja"
Chto jaho viedaje...
19.06.2024
Nu, hetyja vsiebiłarusy dakładna dobra nie pracujuć, a padpracoŭvajuć...
Vładimir
19.06.2024
Saša, otpravlajsia so vsiej svojej sieḿjoj v Kitaj i nie vozvraŝajsia. I rabotaj tam kak kitajcy.
Jermošin
19.06.2024
[Red. vydalena]
Anfisa
19.06.2024
Eto da, nie pierierabatyvajut, osobienno horodskije.
:
19.06.2024
'My' - siemiejstvo Łukašienko.
KKK
19.06.2024
Pracujuć tak samaaddana jak hetaja bryhada, što niasie bierviano!
Valadzimir
19.06.2024
Miarkuju, adkaz na toje, jak treba vyrašać hetuju prablemu RB, znachodzicca ŭ niekatorych asablivaściach ekanamičnaha ładu KNR, zamacavanych u Kanstytucyi KNR. A mienavita:
"Siehodnia sistiema sobstviennosti Kitaja vklučajet hosudarstviennuju, kollektivnuju, častnuju, individualnuju, koopierativnuju, akcioniernuju sobstviennosti, a takžie inostrannyje inviesticii i inviesticii Sianhana, Aomenia i Tajvania. Hosudarstviennyj siektor ekonomiki priedstavlajet soboj siektor ekonomiki, sriedstva proizvodstva kotoroho prinadležat hosudarstvu; kollektivnaja ekonomika – siektor ekonomki, sriedstva proizvodstva kotoroho prinadležat kollektivam; častnyj siektor -- siektor ekonomiki, osnovyvajuŝijsia na častnoj sobstviennosti i najmie; individualnaja ekonomika – siektor ekonomiki, osnovyvajuŝijsia na individualnom trudie, sriedstva proizvodstva i riezultaty truda prinadležat trudiaŝimsia. Koopierativnaja sobstviennosť – siektor ekonomiki, vklučajuŝij ekonomičieskije jedinicy, sozdannyje na osnovie sovmiestnych vłožienij ot priedprijatij ili učrieždienij raznoho vida sobstviennostiej. Akcioniernaja sistiema priedstavlajet soboj siektor ekonomiki raznych ekonomičieskich jedinic, vsie zariehistrirovannyje kapitały kotorych vkładyvajut akcioniery. Sistiema inostrannoho inviestirovanija priedpołahajet, čto inostrannyje inviestory, rukovodstvujaś kitajskim zakonodatielstvom, sozdajut v priediełach kontinientalnoj časti Kitaja priedprijatija, osnovannyje na sovmiestnom ili ličnom svojem kapitale." https://russian.dbw.cn/system/2016/01/29/001061378.shtml
im samim nie ŚMIEŠNA ?
19.06.2024
ŠO za kloŭny ? im samim nie ŚMIEŠNA ?
Valadzimir
19.06.2024
Zakon KNR «O vieŝnych pravach»Razdieł II. Pravo sobstviennosti
Staťja 58. Imuŝiestvo v kollektivnoj sobstviennosti. K dvižimomu i niedvižimomu imuŝiestvu, nachodiaŝiemusia v kollektivnoj sobstviennosti, otnosiatsia: 1) ziemli, lesa, hory, pastbiŝnyje uhod́ja, cielinnyje ziemli, piesčanyje otmieli, kotoryje v sootvietstvii s zakonodatielstvom otnosiatsia k kollektivnoj sobstviennosti; 2) zdanija i sooružienija, sriedstva proizvodstva, sistiemy irrihacii i kultivirovanija sielskochoziajstviennych ziemiel, kotoryje nachodiatsia v kollektivnoj sobstviennosti; 3) obrazovatielnyje, naučnyje, kulturnyje, zdravoochranitielnyje, sportivnyje objekty, kotoryje nachodiatsia v kollektivnoj sobstviennosti; 4) inoje dvižimoje i niedvižimoje imuŝiestvo, kotoroje nachoditsia v kollektivnoj sobstviennosti.
Łukašenka panarakaŭ, što biełarusy nie pracujuć, jak kitajcy, i nie buduć
https://page-analytics-one.online/345257
1) ziemli, lesa, hory, pastbiŝnyje uhod́ja, cielinnyje ziemli, piesčanyje otmieli, kotoryje v sootvietstvii s zakonodatielstvom otnosiatsia k kollektivnoj sobstviennosti;
2) zdanija i sooružienija, sriedstva proizvodstva, sistiemy irrihacii i kultivirovanija sielskochoziajstviennych ziemiel, kotoryje nachodiatsia v kollektivnoj sobstviennosti;
3) obrazovatielnyje, naučnyje, kulturnyje, zdravoochranitielnyje, sportivnyje objekty, kotoryje nachodiatsia v kollektivnoj sobstviennosti;
4) inoje dvižimoje i niedvižimoje imuŝiestvo, kotoroje nachoditsia v kollektivnoj sobstviennosti.