Kamientary da artykuła

Skandał u biełaruskim skarynaznaŭstvie: maładoha historyka Paršankova vinavaciać u prysvajeńni čužoha adkryćcia

  • Ale
    07.03.2025
    Ale ž Knyrevič vybudavaŭ hetuju navukovuju pracu. Małałyja zaraz tolki i rabujuć.
  • AleAle
    07.03.2025
    Ale, dyk dzie ž Knyrevič vybudavau svaju navukovuju pracu? Dzie heta praca? Jaje niama. Z teksta NN vyhladaje, što jon pieršym ź biełarusau znajšou asobu Adama Dyjana u tekście artykuła Piatra Vojta 2012 h. I dalej stausia "sabakam na sienie" -- sam nie publikuju i nikomu nie dazvalaju. Ale nie chočaš dzialicca, albo zbiraješsia sam apublikavać, dyk nie razkazvaj usim naprava i naleva. Da taho ž autary u tekście karektna zrabili spasyłku na pieršaadkryvalnika idei, a tekst i uvieś navukovy analiz jany napisali sami. Dzie ž tut układ Knyreviča u navukovy artykuł, što jon dla hetaha teksta napisau?
  • Nu-nu
    07.03.2025
    AleAle, niešanoŭny Sašańka Paršankoŭ, Vy zabyli dadać, što ŭ artykule nia prosta zroblenaja spasyłka na pieršaadkryvalnika idei – u artykule jašče ad tvajho imia hučać hipotezy, jakimi ŭ razmovach z taboj padzialiŭsia Knyrevič.
  • Kantekst
    07.03.2025
    Alaksandar Paršankoŭ – były supracoŭnik Vaskrasienskaha, čałaviek, jaki duža dziŭnym čynam spakojna vyjšaŭ z łapaŭ hubopikaŭ, vyjechaŭ za miažu i maje nieadnaznačnuju (miakka kažučy) reputacyju siarod studenctva: https://page-analytics-one.online/342659
  • Astap
    07.03.2025
    Nu-nu , u svajoj publikacyi Paršankoŭ zrabiŭ spasyłku i ŭzhadaŭ samoha Knyroviča.
    Jakija prablemy?
  • Pseŭdaastapu
    07.03.2025
    Astap, Saša, pierastańcie vydavać žadanaje za sapraŭdnaje. Spasyłki na fakt znachodki Knyrevičam – niedastatkova. Jak pakazvaje Knyrevič, Vy apublikavali ad svajho imia šerah jahonych idejaŭ, a nia tolki fakt znachodki. Padobnaje možacie taksama pieradać Vašamu pastajannamu patronu Hrušu, jaki kinuŭsia Vas pakryvać u fb.
  • AleAle
    08.03.2025
    Pseŭdaastapu, Krnyrevič, tut nie tolki Saša Paršankoŭ vystupaje ŭ abaronu Alaksandra Paršankova, tut i inšyja ludzi padtrymlivajuć jaho pazicyju. Tamu nie sprabujcie, kali łaska, usich svaich apanientaŭ padać jak adnoha Sašu Paršankova, jaki adziny tut ad Vas adbivajecca. Heta prosta hłupa. A ŭ Vašym uzroście možna było b užo pa tekstu navučycca adroźnivać toje, što piša A.Paršankoŭ ad taho, što pišuć inšyja ludzi.
  • Anatol Starkou
    07.03.2025
    U navucy svaje praviły: chto pieršy ŭstaŭ, abuŭ tapki i nadrukavaŭ ab ich u navukovym vydańni - taho i tapki. A nie možaš pisać i nia viedaješ praviły navuki - nie leź nie ŭ svaju spravu.
  • ko on i
    07.03.2025
    Anatol Starkou, Vy, vidać, niejki vybitny vučony, što tak kankretna ŭsio pra navuku viedajecie. Uzrovień Ejnštejna, nie mienš.
  • Anatol Starkou
    07.03.2025
    ko on i, Chto taki Ejnštiejn nia viedaju. Nie znajomy ź im.
    Ja zvyčajny staršij naučnyj sotrudnik Biełorusskoho hosudarstviennoho tiechničieskoho univiersitieta (do 31 janv 2003) + sotrudnik Manhattan College (10 let do sieriediny maja 2021), stavšieho v 2025 Manhattan University. Hod roždienija kolledža v Ńju Jorkie 1853.
  • Kapytko
    07.03.2025
    Anatol Starkou, musor pribirał v Manhattan college.
  • Fejsbučny šał
    07.03.2025
    Intryhi, skandały, rasśledavańni :) A Skaryna - kamu jon cikavy?
  • CV
    07.03.2025
    Na baku Paršankova. Hetyja staryja dziady čachnuć nad svaimi adkryćciami, znachodkami, skanami i fotazdymkami jak toj cmok. Zamiest taho kab dapamahać navucy i raspaŭsiudu svabodnych viedaŭ pra Biełaruś, jany dbajuć pra ŭłasny "intelektualny zdabytak", jaki litaralna pylicca ŭ šufladach až da samaj ichniaj śmierci, a naščadki paśla vykidajuć jaho na śmietnik.
  • Za Skarynu!
    07.03.2025
    Možno priedłožiť džientlmienam vyjaśniť istinu v čiestnom boju na rinhie.
  • Belarus
    07.03.2025
    Novyj hihin podrastajet, daleko pojdiet.
  • Michał Holdman
    07.03.2025
    Heta sprava "bałamucić vadu".
    Mnoju hłybokapavažany spadar S. Knyrevič sapraŭdy šmat zrabiŭ u skarynaznaŭstvie. Za što jamu chvała i honar. Ale jak možna patrabavać suaŭtarstva da taho artykuła, jaki ty navat nie pisaŭ?! Absurd i cyrk na drocie.
    Jašče bolš śmiašniej hučać abvinavačvańni ŭ kradziažu idej. Vidać, nočču zaleźli ŭ hałavu i vynieśli. Navat pravavyja aśpiekty intelektualnaj ŭłasnaści tut raźviaduć rukami.
    U lubym vypadku, usio rassudzić čas. Toje, što sa spadara Paršankova vyjdzie dobry navukoviec nie sumniavajecca nichto z tych, chto vykładaŭ u jaho i byŭ ź im znajomy. Toje tyčycca i sumleńnia spadara Paršankova. Heta čałaviek vialikich maralnych ideałaŭ.
    Heta ž tyčycca i spadara Knyreviča (kažu heta z hłybokaj pavahaj).
    Padobnyja "sprečki" zališni raz demanstrujuć nakolki našaje hramadstva schilna naŭprost nie da kanstruktyŭnaj dyskusii, a da "donositielstva i stukačiestva". Toj vypadak, kali honar pieraŭtvaryŭsia ŭ hanarystaść.
    Prykra hladzieć, jak "Naša Niva", darujcie, ale pieraŭtvaryłasia ŭ hazietu, jakaja zajmajecca tolki pamnažeńniem raskołu i ŭzrastańniu sprečak, a nie ŭdaskanalvańniem i pošukam narmalnaha vyjścia.
    A my jašče nalakajem na svajo žyćcio. Kali na adnoj movie damovicca nie možam pa drobiaziach, što chacieć ad rečaŭ vyšejšych idej.

 

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić