Ščyra kažučy, pieršymi heta zrabili finy niedzie ŭ 1940ch
ups
13.11.2025
"Pa słovach Eryki, ničoha padobnaha jana nie bačyła ni ŭ jakoj inšaj krainie." a dziaŭčyna ŭ jaho byvałaja
fu
14.11.2025
ups, jana vandravała raniej, i vandruje razam z chłopcam. a vam by padlačyć hałavu
heta takaja technałohija
13.11.2025
u mianie jašče i dvierca hetaj šafy zaŭždy adkrytaja. kab nie było ćvili
Myš
14.11.2025
Nie viedaju, jak dzie, ale Stary Śviet takim nie ździvić - navat u Ikiei možna kupić anałahičnuju štuku. Mahčyma, u Ekvadory (i inšych tropikach) posud tak nielha pakinuć, bo kazurki roznyja panabiahuć?
Łoł
14.11.2025
Dla mianie dziŭna inšaje. Hety łatok sapraŭdy niechta śpiecyjalna aparažniaje ? A tak u Jeŭropie takoha navałam, ničoha admietnaha ŭ takim sposabie niama.
Nia bačyła,
14.11.2025
heta jašče nia značyć , što takoha ŭžo niama nidzie. Tak, u krainach z vysokim uzroŭniem žyćcia , jak u Šviejcaryi, Skandynavii, Niderłandach, albo zachodniaj Niamieččynie takoha ŭžo amal nidzie nie sustrenieš, tut pasudamyjki z suškami heta standart hadoŭ užo 30 kali nia 40 jak minimum. Hetkaja sistema (darečy vielmi taki praktyčnaja i zručnaja) - anachranizm ź minułaha stahodździa, z 60ch- 70ch hadoŭ. Ale takuju, albo padobnuju da takoj, štuku možna šmat dzie sustreć na Poŭdni, u Italii, Hišpanii, Hrecyi, Rumynii, Bałharyi i h.d. i h.d... Maleńkaja jana jašče, mała dzie była, mała što bačyła dy mała što jašče viedaje, tamu i ździŭlajecca, jak dziciatka, ałbo paprostu kakietničaje dla efiektu :)
Dziaŭčyna z Ekvadora ździviłasia «biełaruskim technałohijam» pry sušeńni posudu
a dziaŭčyna ŭ jaho byvałaja
A tak u Jeŭropie takoha navałam, ničoha admietnaha ŭ takim sposabie niama.