Nu kudy ž nam, biełarusam biez rodnaha Russkaha Jazyka /s
Aha
09.01.2026
Indrid Cold, opriedielať prienadležnosť isklučitielno po jazyku, tožie, kak i ocienivať čiełovieka, kak ličnosť, tolko po odiežkie. Na starych starych foto Minska možno uvidieť vyvieski i informacionnyje doski na russkom, polskom, ivritie.... Po vašiej łohikie, oni nie minčanie byli, ludi, polzovavšijesia etimi jazykami. A podavlajuŝieje bolšinstvo russko-hovoriaŝich žitielej RB siejčas nie sovsiem biełorusy.
Viačasłaŭ
10.01.2026
Aha, kali na hetaj _adziožkie_ pucin u krutych akularach ź litaraj Z, to ŭžo nie kryŭduj, ale jak apraniešsia, takimi pašanami i nadzialaješsia. Nichto ruskamoŭnym u isnavańni i prynaležnaści da biełarusaŭ nie admaŭlaje, ale voś takoje ŭśviadomlenaje śviatkavańnie svajoj ruskamoŭnaj biełaruskaj identyčnaści absalutna zasłužyła svaju drobačku horkaj ironii ad Indrid Cold. Bo da situacyi, kali niejkija švajcarcy mohuć šanavać movy adzin adnaho i z pavahaj stavicca da inšych kultur svaich suajčyńnikaŭ nam jak da Krakava ŭ viadomym pałažeńni, a my ŭ jaho stali, ale paŭziom u advarotnym napramku.
Asabista ja, čytajučy artykuł, sam horka chmyknuŭ, pračytaŭšy voś heta: > Tak, maja rodnaja mova i rodnaja mova maich dziaciej — ruskaja, ja naradziłasia i ŭsio žyćcio žyła ŭ ruskamoŭnym asiarodździ, ja dumaju, maru i pišu na ruskaj, ale ja nie źbirajusia hety fakt admianiać i inšym nie dazvolu. Heta častka majoj identyčnaści.
Tak, heta prajava čałaviečaj hodnaści i pavahi da siabie, važnych rys paŭnavartasnaj i stałaj asoby. Ale prykra, što ciapier jany stali ćvikami ŭ trunu biełaruskaj movy.
Mch
10.01.2026
Aha, Dyk heta i byli nie biełarusy. Iŭrytamoŭnyja, polskamoŭnyja, rasiejskamoŭnyja - prychadni, jakija zachapili biełaruskija harady.
Nu
10.01.2026
Aha, kaniešnie ž, "bolšinstvo russko-hovoriaŝich žitielej RB" - biełorusy. Ŭ ich ža tak u pašparcie napisana.
Andruś
10.01.2026
Aha, tyja, chto razmaŭlaŭ idyšam ci (što sumnieŭna) iŭrytam - heta nie biełarusy, a žydy. Tyja, chto razmaŭlaŭ polskaju - nie biełarusy, a palaki, tyja, chto razmaŭlaŭ rasijskaju - nie biełarusy, a rasijcy. Biełarusy - tyja, chto razmaŭlaŭ biełaruskaju. Mienavita pavodle jaje Karski dy inšyja malavałmi mapu raśsialeńnia biełarusaŭ. Bo pašpartoŭ RB tady ludzi nie mieli. I siońnia tolki pavodle movy nas u śviecie i mohuć identyfikavać biełarusami. Rasijskamoŭnych identyfikujuć rasijcami. Niadaŭni vypadak z chłopam, jaki ŭ džunhlach uciakaŭ ad leapardzianiaci i maciukaŭsia rasijskaju, pra jakoha ŭsie miascovyja ŚMI napisali, što jon rasijec, choć i mieŭ na rovary bieł-čyrvona-bieły ściažok, - najlepšaje hetamu paćvierdžańnie.
Kastuś Kalinoŭski, syn ziamli Litoŭskaj
09.01.2026
Tolki adzin fakt: my, litviny j rusiny, stali biełorussami ŭ vyniku akupacyi našaje dziaržavy Litvy, Rasiejskaj imperyjaj. Vy j dalej žadajecie być častkaju impieryi?
A
09.01.2026
Kaho lubiš, syn ziamli Litoŭskaj?
Nu
10.01.2026
Kastuś Kalinoŭski, syn ziamli Litoŭskaj , nie žadaju. Z zadavalnieńniem staŭ by litvinam. A jašče lepš - kryvičom. Bo heta ž była akupacyja kryvickich ziemlaŭ bałckimi plamionami. Nie letajcie ŭ niabiosach..
litvin u kvadracie
10.01.2026
A, A da hetaha jašče byli pitekantrapy, prodki našyja. Z zadavalnieńniem staŭ by, kab nie stracić identyčnaść.
Vy choć viedajecie, jaki zaraz hod?
10.01.2026
A, maje spačuvańni tym nievukam i tamu narodu, chto žyvie impierskaju manaju, siońnia ŭ 2026 hodzie. Kali b vy jmieli viedy trochi bolš za rasiejski bot, to viedali by, što litvin Kalinoŭski, nidzie i nikoli nie kazaŭ hetaha tak zvanaha parolu. Nidzie j nikoli! Bo Kalinoŭski byŭ hodnym synam svajoj Ajčyny, Litvy, i zmahaŭsia za jaje niezaležnaść, kab jana nie była Biełarusskoj hubiernijaj. Hetaje ŭ 19 stahodździ jašče možna pisać "viedaj narodzie praŭdu", tłumačyć ciomnym dy niepiśmiennym tutejšym, chto jany takija. Ale kali viadomyja fakty nieabchodna tłumačyć tym, chto maje mahčymaść skarystacca Huhłam, kab viedać praŭdu j nie viarźci łuchtu,to tutaka ŭžo ŭźnikaje vialikaje pytańnie ab niepaŭnavartaści tych, kamu hetaje nieabchodna tłumačyć.
Žvir
09.01.2026
Łuchta, prabačcie, a nie pytannie...
Imia
09.01.2026
Pieršaja durynda nie razumieje, što jaje "častka identyčnaści" jakraz i jość pryčynaj skockaha žyćcia na radzimie i vymušanaj emihracyi tysiač ludziej.
Pra movu
10.01.2026
Kali ja čytaŭ nazvu artykuła na devby, u mianie ŭ hałavie byŭ aksiumaron, jaki možna zrazumieć tolki, kali napisać pa-biełarusku, "Ty iz druhoho tiesta": "Ty ź inšaha ciesta", ci to "Ty ź inšaha testa" :) I tolki pa-biełarusku pytańniaŭ niama :)
Adkaz
10.01.2026
Adkaz vidavočny - nijak. U druhim-trecim pakaleńni z takimi razburanymi kulturnymi karaniami nie zastaniecca aničoha, čamu prykład pavajennaj emihracyi, jakaja hetak ža burliła na samym pačatku. Dzie tyja biełarusy ciapier?
Nu
10.01.2026
Adkaz, "tyja" biełarusy, z pavajennaj emihracyi, nažal, užo na mohiłkach. Ale ž šmat chto ź ich naščadkaŭ praciahvajuć nieści častku biełaruščyny. I mnohija ź ich, navat ni razu nie pabyvaŭšy ŭ Biełarusi, lepš viedajuć našuju movu i tradycyi, čym tyja, chto naradziŭsia i žyvie ŭ Biełarusi zaraz.
Adkaz
10.01.2026
Nu, jakija mnohija? Para dziasiatkaŭ čałaviek, chaj sabie socień?
Tamaš
10.01.2026
Mova maje hałoŭny repier. Mova, kultura, tradycyi. Zaraz nie razmaŭlać na movie - nie być biełarusam. Zamiažoj pavodziny adŭinyja. Vy doma biełarusy, a paza domam hramadŭjanin krainy, u jakoj žyvieš. Tržba viedać i jaje movu i pavažać jaje kulturu i tradycyi. I apošniaje- 4 movy - hžta nie talerantnaść, a abstaviny. Dziaržaŭnaja mova pavinna być adzinaja. Kali maješ hramadzianstva krainy - viedaj jaje movu.
Baradzied
10.01.2026
Tamaš, u bolšinstva tolko karta pobyta.
Baradzied
10.01.2026
Hibrid. Jesť rastienija hibridy, a jesť ludi hibridy, kotoryje, v zavisimosti ot situacii, projavlajut kačiestva raznych narodov, znakomyje im.
Sałazar Darpidon Validoł
10.01.2026
Za 100000 dalarau prisojediniaju Biełaruś k Amierikie,da i był by riefieriendum s hołosovanijem i začiślenijem na kartu dienieh to intieriesno, skolko by ludiej vybrali niezaležnuju Biełaruś?
Baradzied
10.01.2026
Sałazar Darpidon Validoł, ja by potorhovałsia koniečno, dla SŠA sto tysiač kak-to mało.
Dreva žyćcia
10.01.2026
Chto nia choča vydatkoŭvać siły dla zachavańnia svajoj nacyi, stanie hnojem dla inšych. Heta nia tolki biełaruskaja prablema, darečy. Kožny vyrašaje pa sabie.
Čarhovaja vialikaja mihracyja narodaŭ u Jeŭropie i pierachod ab balšyni da mieńšaści naščadkaŭ kałanistaŭ ź Jeŭropy ŭ ZŠA budzie mieć vialikija nastupstvy dla cyvilizacyi ŭ hetym stahodździ.
«Ty ź inšaha ciesta». Jak zastavacca biełarusami za miažoj samim i hadavać imi dziaciej
Na starych starych foto Minska možno uvidieť vyvieski i informacionnyje doski na russkom, polskom, ivritie.... Po vašiej łohikie, oni nie minčanie byli, ludi, polzovavšijesia etimi jazykami. A podavlajuŝieje bolšinstvo russko-hovoriaŝich žitielej RB siejčas nie sovsiem biełorusy.
Nichto ruskamoŭnym u isnavańni i prynaležnaści da biełarusaŭ nie admaŭlaje, ale voś takoje ŭśviadomlenaje śviatkavańnie svajoj ruskamoŭnaj biełaruskaj identyčnaści absalutna zasłužyła svaju drobačku horkaj ironii ad Indrid Cold. Bo da situacyi, kali niejkija švajcarcy mohuć šanavać movy adzin adnaho i z pavahaj stavicca da inšych kultur svaich suajčyńnikaŭ nam jak da Krakava ŭ viadomym pałažeńni, a my ŭ jaho stali, ale paŭziom u advarotnym napramku.
Asabista ja, čytajučy artykuł, sam horka chmyknuŭ, pračytaŭšy voś heta:
> Tak, maja rodnaja mova i rodnaja mova maich dziaciej — ruskaja, ja naradziłasia i ŭsio žyćcio žyła ŭ ruskamoŭnym asiarodździ, ja dumaju, maru i pišu na ruskaj, ale ja nie źbirajusia hety fakt admianiać i inšym nie dazvolu. Heta častka majoj identyčnaści.
Tak, heta prajava čałaviečaj hodnaści i pavahi da siabie, važnych rys paŭnavartasnaj i stałaj asoby. Ale prykra, što ciapier jany stali ćvikami ŭ trunu biełaruskaj movy.
Vy j dalej žadajecie być častkaju impieryi?
Nie letajcie ŭ niabiosach..
Hetaje ŭ 19 stahodździ jašče možna pisać "viedaj narodzie praŭdu", tłumačyć ciomnym dy niepiśmiennym tutejšym, chto jany takija. Ale kali viadomyja fakty nieabchodna tłumačyć tym, chto maje mahčymaść skarystacca Huhłam, kab viedać praŭdu j nie viarźci łuchtu,to tutaka ŭžo ŭźnikaje vialikaje pytańnie ab niepaŭnavartaści tych, kamu hetaje nieabchodna tłumačyć.
Čarhovaja vialikaja mihracyja narodaŭ u Jeŭropie i pierachod ab balšyni da mieńšaści naščadkaŭ kałanistaŭ ź Jeŭropy ŭ ZŠA budzie mieć vialikija nastupstvy dla cyvilizacyi ŭ hetym stahodździ.