U Francyi da hatyčnaha sabora ChII stahodździa zrabili bietonnuju prybudovu. Reakcyja nieadnaznačnaja
-
26.02.2026tam vsie ravno vskorie vsie cierkvi pierieoborudujut pod miečieti, a fihury christianskich śviatych skovyrnut
-
26.02.2026Miečieť Parižskoj Bohomatieri,
"Apytańnie, praviedzienaje ŭ 2016 hodzie Instytutam Mantenia i Ifop, pakazała, što 5,6% nasielnictva Francyi majuć isłamskaje pachodžańnie, a 5,3% zajavili, što źjaŭlajucca musulmanami pa vieravyznańni."
U toj ža samy čas
"Zhodna z apytańniem, praviedzienym Francuzskim instytutam hramadskaj dumki (Ifop) dla pravacentrysckaha analityčnaha centra Institut Montaigne, u 2016 hodzie 51,1% nasielnictva Francyi byli chryścijanami."
Spasyłki znojdziecie sami, ja ŭ vas vieru.
Adno z dvuch: vy — chłus i rasist (što charakterna dla "pravych"), ci raspaŭsiudžvajecie rasiejskuju prapahandu pra "Jevropu mihranty-musulmanie zapołonili! Karauł!". -
26.02.2026Miečieť Parižskoj Bohomatieri,
U tiebia o "tam" priedstavlenije kak u osła o łunie kotoroj on nikohda nie vidieł. I nie uvidit. Dalšie chavaj svoi "morkovki" iz raška TV. -
26.02.2026Iz Francii/Paŭluk , nie zhuščajcie farbaŭ, čałaviek nie taki ŭžo i nie pravy. Vulicy francuskich haradoŭ, navat paŭnočnych, mielciašać paranžami, heta fakt.
I nia treba nazyvać čałavieka rasistam tolki za toje, što jon padzialiŭsia svaimi naziranniami. Nie padhaniajcie pad svaje standarty, i svajo staŭlennie, ludzi majuć prava mieć svaje pohlady, vieryć svaim vačam, być niezadavolenymi takimi zjavami i mieć dla hetaha svaje padstavy.
Vam by treba vybačycca za abrazy. Čuć što jakoje - rasist. Davajcie jašče rakam pierad imi stancie, kab nichto nia mieŭ nijakaha sumnievu ŭ vašym ščyrym internacyjanalizmie... -
26.02.2026Palichromny hatyčny partał sabora Sien-Marys u Anže i takaja samaja častka Palmskaha Katedralnaha saboru La Seu, majuć šmat padabienstva.
Vynikaje, što ŭ tuju epochu isnavaŭ niejki ahulny standart u azdablienni elemientaŭ padobnych hatyčnych zbudavanniaŭ. -
26.02.2026Mnie nie padabajecca atrymany vynik, prybudova pieraciahvaje ŭvahu da siabie, niby asnoŭny abjekt, jaki ciapier vyhliadaje jak dadatak da prybudovy. Heta pavinna było zroblena, jak niešta lohkaje, nie pryciahvajučaje ŭvahu...
-
26.02.2026Vielmi pryhoža. Lohka, uźniosła i nie zabivaje saboju sabora.
-
26.02.2026kali b heta byu uvachod u mietro
-
26.02.2026Čamu pa prostu nie adbudavać histaryčny narteks, jaki razabrali na pačatku 19 st?
Jak by hetuju sučasnuju prybudovu nie stylizavali pad sabor, jana vyhladaje dysharmanična. -
26.02.2026I francuzskije škoły riestavracii.
Vot u nas tak otriestavrirujut silikatnymi błokami, a potom otštukaturiat, čto nikto i nie pridierietsia. A tolko potom radujutsia choť kakomu-nikakomu očieriednomu objektu.
A tut kakoj-to 12-j viek, tonkaja hotika... Ťfu da i vsio. -
26.02.2026Na rendarach u svoj čas vyhladała hustoŭna. Ciapier - horš, pakul što. Ale ž, praca jašče nie skončanaja.
-
26.02.2026Aby-što, absalutna čužarodna
vpročiem, francuzy nie v piervyj raz urodujut roskošnoje istoričieskoje naśledije, Ejfieleva bašnia tožie sovieršienno nie podchodit k roskošnoj architiekturie Pariža, ob etom mnohije hovorili tohda, kohda jeje vozvodili, i po mojemu mnieniju, tak ono i jesť, chotia mnohije privykli sčitať eto urodstvo "simvołom Pariža"
Mnohije parižskije chudožniki i pisatieli konca XIX vieka nazyvali Ejfielevu bašniu urodstvom, «monstruoznoj» i «biezobraznoj» konstrukcijej.
V 1887 hodu hruppa iz ~300 diejatielej iskusstva opublikovała pieticiju «Chudožniki protiv Ejfielevoj bašni», hdie nazyvała jejo «biespoleznoj i čudoviŝnoj bašniej Ejfiela», «urodlivoj kołonnoj iz klopanoho listovoho žieleza», «klaksoj» i t.p.
Sriedi podpisantov etoj pieticii byli, naprimier, Hi die Mopassan i Emil Zola; kritiki žałovaliś, čto «mietalličieskij asparahus» unizit Notr‑Dam, Łuvr i druhije pamiatniki.
Sam Mopassan stał hierojem iźviestnoj frazy o tom, čto on obiedajet v riestoranie na bašnie, potomu čto eto «jedinstviennoje miesto v Parižie, otkuda nie vidno etoj mierzkoj/proklatoj štuki» — to jesť on sčitał jejo urodlivoj.