Tadej Karbovič. Vieršy (pierakład z ukrainskaj)
№ 01 (122) 1999 h.
white snow lightyellow alicemblue navajowhite antiquewhite cornsilk floralwhite gainsboro ghostwhite honeydew ivory lemonchiffon aquamarine lavender blush beige sky blue
koler staronki
Dla cytannia tekstu peraklucycie browser na "Baltic font/encoding"
Tadej Karabovii
***
roznyja padziei
z malenstva
atrymoyvajuh sens
dla mianie
rto staju za 'cianoju yspaminay
rtorazu ciajuej
pryhadah
roznyja padziei
***
ja pajroy pa'viacih jabŝyki
na Spasa
a viarnuysia darosŝym
i yspamin pakaciysia y da'pieŝy vierasies
u mayiasnie
PAETKA NADZIEJA ARTYMOVII DASYŜAJE Z PADLARRA SVOJ ZBORNIK VIERRAy «DKVIERY» 1994 H.
paetka Nadzieja Artymovii
dasyŝaje svoj zbornik «Dkviery»
dzie abbersanyja metafary
pierabŝytvajucca z adzinotaj
dzie rto ni radok
to ikona abo styhmat
pakutay Haspodnich
Bielsk u jakim
juyvie paetka
zaŝacicca sklapiesniami zhadak
praydziva'ci
y vierrach
'VIATYJA yŜADZIMIERA NAyMIUKA
(EKSLIBRYS)
viartajucca nazad
a Narva
pŝyvie
i ryba bjecca y juakach
viartajucca z proriy
a ryba y Narvie
y juakach
SPAS U KITAJHORADZIE
la carkvy natoyp jabŝyk
dy hrur u karach
pachnie ŝadanam
iduh jabŝyki z Chrosnym chodam
idzie jabŝyiny Spas
k ikonaj Pieramianiesnia
papiarod
Pierakŝay z ukrainskaj Andrej Dysko
Tadej Karabovic
Tadej Karabovii — paet, pierakŝadiyk, aktyvist ukrainskaha ruchu y Polriy, aytar ra'ci paetyinych zbornikay. Pierakŝaday k bieŝaruskaj vierry Nadziei Artymovii. Jaho aporniaja kniha nazyvajecca «rto staju za 'cianoju yspaminay».
Tadej Karabovii vykŝadaje na katedry ykrainskaj filalohii yva yniversytecie imia Skŝodowskoj-Curie y Lublinie, ale juyvie na Choŝmriynie y maleskaj viosaicy Hola. Zasnavay tam skansen: staryja viatrak, kŝunia, chata pobai z draylanaj cerkaykaj, rto stuliŝasia za staravieinym kamiennym parkanam, zvasnicaj. Chacia Choŝmriyna — dayniaja ykrainskaja ziamla (u Chaŝmie pachavany Daniŝa Halicki, naradziysia pierry prezydent UNR Hrureyski), ciapier ukraincay tut vobmal: ich departavali y 1947 hodzie padias «Akcyji «Visŝa», finalnaha aktu kryvavaj polska-ykrainskaj vajny, jakuju pryniata datavah 1942-44 hadami, ale jakaja nasamrei ciahnuŝasia dayjuej.
Tadej Karbovii i sam padobny da svaich vierray — prazrysty j volny. Juyvie y vioscy, jekdzih na pracu y Lublin za 50 km. Adradziy carkvu, stvaryy skansen, robih rmat dla polska-ukrainskaha dyjalohu. Nie are, nia sieje, nia chodzih z kasoju — pracuje pa-inramu.
Dziyna, jakich ludziej mojuna sustreh u Polriy. I dzie! U Sejnach juyvie Krzysztof Czyiuewski. U hetym miasteiku z 5000 juycharoy vydajecca try tayrieznyja kulturnyja iasopisy. U Krynkach na miajuy — Sakrat Janovii, adzin z najmahutniejrych bieŝaruskich rozumay. U Valiŝach Lonik Tarasevii trymaje svoj park ekzatyinych pturak. A y malupasieskaj Holi — Tadej Karabovii. Dumajuh, dziejuh, tvorah. Ria'livaja kraina, dzie stolki vialikaha y maŝym. I dziyna nam, u Bieŝarusi, dzie, zdajecca, adrazu za bramami Miensku paiynajecca kraj dziaŝak, kuray, kosay i ysieahulnaha viartasnia da pryrody, dzie z intelektualnaj pracy mojuna juyh tolki y stalicy, a litarataru, rto apynuysia pad Sŝonimam, prosta musova trymah karovu, dzie apalohija sialanskaj pracy liiycca abaviazkovym atrybutam pasŝasnia, jakoje maje prynosih mastak. Ale jo'h u nas, jak u inrych, skaŝy: Nina Maciar u Bieŝaaziersku, Ale' Purkin u Babry na vulicy Hornaj... Niemahiyma nie lubih Polriy, dzie takich skaŝay — 'viet.
Tadej Karabovii pira pra Choŝmriynu, svoj kraj na krai Polriy, pira biez vysokich stylay, paŝkich zaklikay i rtuinych rytmay, volnym vierram, jasnym sŝovam, samadastatkova skupymi vobrazami. Vioski: «Spas u Kitajhoradzie», «Chvysiyka», Busŝy y Turovym»; vodary: «Pach miaty», «Pach hryboy», «...saŝodkija jabŝyki poknija»; ekslibrysy: «Choŝmski ekslibrys», «Paetka Nadzieja Artymovii», «Ekslibrys Czesŝawu Miŝoszu»; uspaminy, malitvy, nainyja zapisy. Tak mojua pisah kojuny — u hetych sŝovach vialikaja poiash — tak mojua juyh kojuny.
A.D.