Kvietki dla Kaściuški ŭ Vašynhtonie
4 lutaha, u dzień naradžeńnia Tadevuša Kaśćjuški, pradstaŭniki biełaruskaj dyjaspary ŭskłali kvietki da jaho pomnika ŭ centry Vašynhtonu.
4 lutaha, u dzień naradžeńnia Tadevuša Kaśćjuški, pradstaŭniki biełaruskaj dyjaspary ŭskłali kvietki da jaho pomnika ŭ centry Vašynhtonu.
Bolšaść biełarusaŭ viedajuć Kaściušku jak arhanizatara paŭstańnia hodu za adnaŭleńnie niezaležnaści Rečy Paspalitaj. Ale akijanam jon bolej viadomy jak hieroj vajny za niezaležnaść ZŠA. U 1776 hodzie Kaśćjuška dałučyŭsia da armii ZŠA jak dobraachvotnik, a ŭžo praź niekalki hadoŭ dasłužyŭsia da zvańnia bryhadnaha hienierała inžynieryi.
Isnuje historyja, što paśla taho, jak Kaściuška pračytaŭ Dekłaracyju pra niezaležnaść ZŠA jon byŭ nastolki ŭzrušany tymi pravami i svabodami, što ŭ joj harantavalisia, što vyrašyŭ sustrecca ź jaje asnoŭnym aŭtaram - Tomasam Džefiersanam. Paśla sustrečy z Džefiersanam jany stali blizkimi siabrami. A paźniej Džefiersan, treci prezident ZŠA, nazvaŭ Kaściušku “samym sapraŭdnym synam svabody, jakoha jon kaliści viedaŭ”.
Paśla niekalkich hadoŭ słužby ŭ ZŠA Kaśćjuška atrymaŭ hramadzianstva, ziamlu, a taksama bujnuju sumu hrošaj ad amierykanskaha ŭrada. Ale niahledziačy na pašanu i vyhody, što jon mieŭ u Amierycy, Kaśćjuška vyrašyŭ u 1784 hodzie viarnucca ŭ Eŭropu. Praź dziesiać hadoŭ pa viartańni z Amieryki jon padniaŭ paŭstańnie za svabodu i niezaležnaść svajoj Baćkaŭščyny.
Adnak Amieryka pamiataje našaha ziemlaka i svajho hieroja i siońnia. Šmatlikija masty, vulicy, i navat vyspy ŭ ZŠA nazvanyja ŭ honar Tadevuša Kaściuški. Pomnik Kaściušku staić i ŭ Lafajet-parku nasuprać Biełaha Doma ŭ Vašynhtonie. 4 lutaha kala hetaha pomnika źjavilisia biełyja i čyrvonyja ciulpany.
Kamientary