U Biełarusi treba bolš aktyŭna budavać arendnaje žyllo. I, u pieršuju čarhu, jaho pavinny atrymlivać rabotniki sacyjalnaj śfiery. Pra heta išła razmova na naradzie ŭ Łukašenki, paviedamlaje STB.

«Treba nam šyrej razhortvać budaŭnictva arendnaha žylla, i pažadana, kab jano było ŭ pryjarytecie, asabliva dla daktaroŭ, nastaŭnikaŭ, rabotnikaŭ śfiery kultury i hetak dalej, — skazaŭ Łukašenka. — Heta, viadoma ž, pierš za ŭsio tyčycca našych rehijonaŭ, dy i ŭ Minsku ŭ nas niamała prablem pa hetych śpiecyjalistach. Ale vielmi važna, kab my źviarnuli ŭvahu na rehijony. Tady i ciakučaść kadraŭ pamienšycca, i ludzi nie buduć za miažu źjazdžać, kab zarabić niaščasnyja dzieviaćsot ci tysiaču jeŭra, a potym patracić ich na zvyčajnyja patreby».
Ciapier čytajuć
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary