Ułada

Zapracavała novaja anłajn-inicyjatyva — «Schod». Tłumačym, što heta takoje i dla čaho patrebnaja

U pačatku hoda ŭ internecie źjaviŭsia sajt «Schod». Dla čaho jon isnuje i jakich metaŭ dabivajucca stvaralniki? Pasprabujem patłumačyć u pytańniach i adkazach.

Chto stvaralniki?

Nieviadoma, jany nie nazyvajuć siabie.

Jakaja meta?

Dać mahčymaść hramadzianam Biełarusi abirać pradstaŭnikoŭ svaich intaresaŭ. U ideale pa ŭsioj krainie takich ludziej pavinna nabracca 328 čałaviek. I ŭžo na miascovym uzroŭni, ličać arhanizatary, jany zmohuć vieści dyjałoh z uładami. Darečy, stvaralniki padkreślivajuć, što ni da jakoj palityčnaj siły jany nie naležać.

Ci zachočuć hetaha ŭłady?

Mabyć, budzie zaležać ad palityčnaj kanjunktury. Na siońnia nie bačna, što jany zacikaŭlenyja ŭ pieramovach, ale, mahčyma, situacyja źmienicca. Dy i sama ideja, kažuć arhanizatary, naležyć uładam, jakija sami nieadnarazova kazali: «Farmirujcie svaich pradstaŭnikoŭ — budziem vieści dyjałoh».

Što z hetaha moža atrymacca?

Inicyjatary spadziajucca, što delehatam «Schodu» ad imia naroda atrymajecca vykazvać nabalełyja prablemy i vieści luby dyjałoh z uładami. Mabyć, u vypadku realizacyi možam atrymać niekalki dziasiatkaŭ, a ŭ lepšym vypadku niekalki sotniaŭ, mocnych rehijanalnych lidaraŭ. Praŭda, pry ciapierašnich umovach heta moža pryvieści da padvyšanaha intaresu da hetych ludziej z boku siłavikoŭ.

Jak stać delehatam?

Nieabchodna na sajcie zapoŭnić ankietu, a taksama zapisać videazvarot, dzie buduć ahučanyja prablemnyja momant dla peŭnaha rehijona, kali zbor zajavak budzie zavieršany, to ludzi zmohuć prahałasavać za taho pretendenta, jaki im spadabaŭsia najbolš, praz vajbier ci telehram z uklučanaj hieałakacyjaj.

Heta buduć alternatyŭnyja deputaty?

Stvaralniki kažuć, što jany ni ŭ jakim razie nie chočuć zamianiać saboj orhany ŭłady. A tolki šukajuć ludziej zdolnych jakraz z uładaj razmaŭlać pa balučych pytańniach.

Ci stanie płatforma papularnaj?

Viadoma, zaležyć ad samich ludziej, jakija adhuknucca pryniać udzieł u takim «hałasavańni», ci nie. Na heta momant viadoma, što zajaŭki stać delehatami «Schodu» padali bolš za 200 čałaviek z 150 akruh. Nie tak i šmat, zdajecca, ale ŭ siońniašnich palityčnych realijach takoje «bałatavańnie» źjaŭlajecca aktam mužnaści.

Chto choča być delehatam?

Najbolš ludziej sa śfiery pramysłovaści, budaŭnictva i IT adpaviedna 24, 16 i 15 čałaviek. Dalej iduć markietynh, ekanomika i navuka — 13, 11 i 10. Samamu stałamu 70 hadoŭ, samamu maładomu — 22. Jasnaja sprava, što ŭ lidarach vyłučeńnia Minsk i Minskaj vobłaść. Hałasavańnie pačniecca ŭ lutym.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj9

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi možna arandavać vodanapornuju viežu dla adpačynku. Spalnia — na ŭzroŭni vierchavin dreŭ2

Kruty raskazaŭ pra pracoŭny hrafik Łukašenki ŭ pačatku hoda1

Usio, akramia Danbasa i jašče pary punktaŭ. Pra što damovilisia Donald Tramp i Uładzimir Zialenski ŭ Fłarydzie9

Bolšaść darosłych, jakija dasiahnuli viaršyń, u dziacinstvie nie byli vunderkindami

Tramp: Niaŭzhodnienymi zastajucca adno-dva najbolš składanyja pytańni pahadnieńnia pa Ukrainie2

«Treba padmacavańnie, my nie možam ich strymlivać!» Łosik raskazaŭ, jak adčuvałasia 9 žniŭnia na Vaładarcy6

Tramp častavaŭ ukrainskuju delehacyju padčas pieramoŭ tortam, nazvanym u svoj honar6

Na zaśniežanaj trasie kala Červienia raźbilisia adrazu 9 aŭtamabilaŭ3

«Jany vydychnuli z palohkaj, pazbaviŭšysia mianie». Alaksandr Fiaduta raskazaŭ, što ź im było ŭ kałonii9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj9

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić