Śviet11

Krainy Bałtyi i Skandynavii vystupili za pavieličeńnie dapamohi Ukrainie ŭ adkaz na ahresiju RF

U Šviecyi 27 listapada pačaŭsia samit kiraŭnikoŭ uradaŭ krain Bałtyi, Skandynavii i Polščy. Kiraŭniki Danii, Estonii, Finlandyi, Łatvii, Narviehii, Polščy i Šviecyi abmierkavali klučavyja pytańni biaśpieki ŭ kantekście rostu pahroz Jeŭraatłantyčnamu rehijonu.

Samit kiraŭnikoŭ uradaŭ krain Bałtyi, Skandynavii i Polščy. Skryn videa

sumiesnaj zajavie, apublikavanaj na sajcie ŭrada Šviecyi, udzielniki sustrečy zajavili pra nieabchodnaść kansalidavać namahańni dla padtrymki Ukrainy i ŭzmacnieńnia cisku na Rasiju.

Kiraŭniki ŭradaŭ adnahałosna zajavili pra važnaść pavieličeńnia vajennaj dapamohi Ukrainie. Jany padkreślili, što ich krainy źjaŭlajucca lidarami pa abjomie vajennaj padtrymki na dušu nasielnictva i majuć namier praciahvać hetuju pracu. U bližejšyja miesiacy płanujecca pavialičyć abjom dapamohi, u pryvatnaści, padtrymku ŭkrainskaha VPK i pastaŭki bojeprypasaŭ.

Lidary ​​krain padkreślili, što stojkaść i mužnaść Ukrainy ŭ supraćstajańni rasijskaj ahresii pavinny padmacoŭvacca nadziejnaj mižnarodnaj padtrymkaj. Taksama prahučaŭ zaklik da inšych krain dałučycca da hetych namahańniaŭ.

Udzielniki samitu padtrymali «Płan pieramohi Ukrainy», nakiravany na dasiahnieńnie ŭsioabdymnaha, spraviadlivaha i tryvałaha miru, a taksama poŭnuju intehracyju Ukrainy ŭ jeŭrapiejskija i jeŭraatłantyčnyja struktury.

Lidary krain Bałtyi i Skandynavii pryznali Rasiju samaj vialikaj pahrozaj rehijanalnaj i hłabalnaj biaśpiecy. Jany damovilisia praciahvać pracu pa strymlivańni i supraćdziejańni rasijskaj ahresii, uzmacnieńni sankcyj u dačynieńni da Rasii i tych, chto padtrymlivaje jaje ahresiju. Akramia taho, jany paćvierdzili namiery ŭmacoŭvać abaranazdolnaść svaich krain i ahulnuju biaśpieku jeŭraatłantyčnaha rehijonu.

Na hetuju zajavu adreahavaŭ kiraŭnik Administracyi prezidenta Andrej Jarmak. Jon padziakavaŭ krainam Bałtyi, Paŭnočnaj Jeŭropy i Polščy.

«My ščyra ŭdziačnyja ŭsim našym partnioram za niaźmiennuju padtrymku. Krainy Paŭnočnaj Jeŭropy i Bałtyi i Polšča, jak sapraŭdnyja siabry, niepachisna stajać na baku Ukrainy ź pieršych dzion rasijskaha ŭvarvańnia», — napisaŭ Jarmak.

Kamientary1

  • miascovy2
    28.11.2024
    Nu, pry ŭmovie, što jany sapraŭdy niezaležnyja ŭ płanie vytvorčaści i ŭžyvanych tiechnalohij, to možna dapuścić, što heta nie pustyja słovy. A tak nia vieru.
    Tyja sa zhadanych krainaŭ chto sapraŭdy zacikaŭleny ŭ biaśpiecy - haładrancy, a ty chto maje resursy i technałohii - jany daloka ad Rasiei, i nie adčuvajuć sapraŭdnaj pahrozy, nie razumiejuć usiaho kantiekstu trahiedyi, a tamu matyvacyi vykładacca na niejkuju dalokuju ad ich krainu niama. Karaciej, nia vieru, i liču heta prosta pustymi zajavami.

Ciapier čytajuć

Što ludzi kažuć ab prajeździe praz «Bruzhi» i «Bierastavicu» i čamu ŭ apošniaj stajać pa 12 hadzin6

Što ludzi kažuć ab prajeździe praz «Bruzhi» i «Bierastavicu» i čamu ŭ apošniaj stajać pa 12 hadzin

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenka zajaviŭ, što choča i treci błok, i novuju AES7

Donald Tusk paćvierdziŭ: čyhunka Varšava — Lublin paškodžanaja ŭ vyniku dyviersii17

Piensijanierka pabłytała piedali i pabiła siem aŭtamabilaŭ u Minsku VIDEA9

Polskaje MZS čakaje ŭbačyć nastupstvy adkryćcia dvuch KPP «u najbližejšyja tydni i miesiacy»19

Tom Kruz narešcie atrymaŭ «Oskar»: jamu ŭručyli hanarovuju ŭznaharodu za ŭniosak u kino5

U Minsku pačałasia madernizacyja niezvyčajnaha abjekta: absiervatoryi Płanietaryja ŭ parku Horkaha1

U Minsku pradajecca kvatera ŭ domie, u jakim naradziŭsia Maksim Bahdanovič3

Hety ramont kaštavaŭ minčukam amal $100 000. Jak dumajecie, jon taho varty?12

Chto toj redaktar biełaruskaj Vikipiedyi, jakoha pasadzili na dva hady za «dyskredytacyju Biełarusi»31

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što ludzi kažuć ab prajeździe praz «Bruzhi» i «Bierastavicu» i čamu ŭ apošniaj stajać pa 12 hadzin6

Što ludzi kažuć ab prajeździe praz «Bruzhi» i «Bierastavicu» i čamu ŭ apošniaj stajać pa 12 hadzin

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić