Kachańnie i seks55

Navukoŭcy znajšli istotu z adnarazovym pienisam

Navukoŭcy znajšli adzinaha pradstaŭnika faŭny, jaki zdolny adździalać ad cieła pienis, a zatym hadavać novy i vykarystoŭvać jaho znoŭ. Heta marski smoŭž Chromodoris reticulata, jaki žyvie na karałavych ryfach na cichaakijanskim uźbiarežžy Japonii.

Japonskija daśledčyki miarkujuć, što hety hołažabierny malusk — adziny pradstaŭnik faŭny, jaki moža sukuplacca pry dapamozie «adnarazovaha člena» znoŭ i znoŭ. Vyniki pracy navukoŭcaŭ apublikavanyja ŭ časopisie Biology Letters.

Seksualnaje žyćcio marskich smaŭžoŭ i biez taho davoli mudrahielistaje: amal usie hałažabiernyja maluski pryniata ličyć abodvapołymi — ci adnačasovymi hiermafradytami.
Heta aznačaje, što jany nie prosta majuć jak mužčynskija, tak i žanočyja pałavyja orhany, ale i mohuć vykarystoŭvać ich adnačasova.

Što tyčycca Chromodoris reticulata, to, pa słovach prafiesara Biernarda Piktana, kuratara adździeła marskich bieschrybtovych Nacyjanalnych muziejaŭ Paŭnočnaj Irłandyi, padčas sukupleńnia 2 smaŭžy razvaročvajucca ŭ roznyja baki ŭ adnosinach adzin da adnaho, źmiaščajučy pienis ŭ žanočuju adtulinu partniora i abmieńvajučysia śpiermaj.

Pałavy akt smaŭžoŭ moža doŭžycca ad niekalkich siekundaŭ da niekalkich chvilinaŭ, paśla čaho maluski adkidajuć svaje pienisy.

Da ździŭleńnia navukoŭcaŭ, jakija nazirali za hetym pracesam, užo praz 24 hadziny ŭ marskich smoŭžniaŭ vyrastali novyja mužčynskija pałavyja orhany, i jany byli hatovyja da paŭtornaha sukupleńnia. «Ja nikoli nie bačyŭ ničoha padobnaha», — zajaviŭ ździŭleny prafiesar Piktan.

Pry bolš detalovym razhladzie vyśvietliłasia, što bolšaja častka pienisa smaŭža skručanyja ŭ śpiral unutry cieła, i što paśla pałavoha akta adździalajecca tolki źniešni frahmient.

Daśledniki zaŭvažyli taksama, što člen maluska pakryty atožyłkami. Jość zdahadki, što jany patrebnyja dla vydaleńnia śpiermy papiaredniaha partniora.

Marskija smaŭžy nie adzinyja pradstaŭniki žyviolnaha śvietu, čyj pienis adździalajecca paśla sukupleńnia.
Viadoma, što heta taksama charakterna dla mužčynskich asobin pavuka-kruhaprada, bierahavych ślimakoŭ i smaŭžoŭ rodu Ariolimax, jakija žyvuć na sušy. Adnak rehienieravać pienis jany nie mohuć.

Kamientary5

Ciapier čytajuć

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie14

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Usie naviny →
Usie naviny

Šmatdzietnamu baćku-vachtaviku z Mazyra, jakoha chacieli pazbavić baćkoŭskich pravoŭ, udałosia viarnuć dziaciej1

Piaskoŭ prakamientavaŭ abvinavačvańni ŭ atručvańni Navalnaha nadzvyčaj redkim zvyštaksičnym jadam6

Łukašenka zajaviŭ, što budzie ŭdzielničać u Radzie miru, ale paźniej8

Łukašenka zajaviŭ, što prapanoŭvaŭ ZŠA idealny varyjant nakont Vieniesueły, ale jany zrabili hłupstva13

«Vahnier» pieraklučyŭsia na dyviersii ŭ Jeŭropie7

U Breście piensijanierka patanuła ŭ Muchaŭcy — jana karmiła lebiedziaŭ i ŭpuściła ŭ vadu korm1

Łukašenka pačuŭ strachi rasijan zhubić Biełaruś i terminova pačaŭ zapeŭnivać u viečnaj lubovi15

Biełarusaŭ šakavali školniki z Karmy — jany nie pierakłali nivodnaha biełaruskaha słova43

«Ja niadaŭna byŭ u Kijevie i čuŭ acenki vašaj pracy — jany dalokija ad tryumfalnych». Daradca Cichanoŭskaj rezka adkazaŭ Kavaleŭskamu22

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie14

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić