Z Maskvy. Błoh Alesia Čajčyca

Deklaracyja ab suverenitecie zastałasia hałoŭnym jurydyčnym dakumentam Biełarusi

27 lipienia adznačałasia hadavina pryniaćcia Deklaracyi ab dziaržaŭnym suverenitecie Biełarusi. Z 1991 pa 1996 hh. hety dzień niebiespadstaŭna adznačaŭsia jak Dzień niezaležnaści Respubliki Biełaruś.

Miž inšym, kali hladzieć na sytuacyju ź jurydyčnaha punktu hledžańnia, padumałasia voś što.

Luby prafesijanalny i sumlenny juryst skaža vam, što zakonnaść siońniašniaj Kanstytucyi Biełarusi znachodzicca pad vialikim sumnievam, uličvajučy, što źmieny 1996 i 2004 hh. pryniatyja ź vidavočnymi parušeńniami.

Adpaviedna, i siońniašnija orhany ŭłady sfarmavanyja nie ŭ adpaviednaści z zakonam: prezydent musiŭ być pieraabrany ŭ 1999 h. (ale vybaraŭ nie było); a parlament jak taki sfarmavany pavodle Kanstytucyi-1996, dy jašče štoraz ź vidavočnymi parušeńniami demakratyčnych standartaŭ. A značycca i pryniatyja hetymi orhanami ŭłady zakonadaŭčyja akty taksama majuć sumniŭnuju jurydyčnuju siłu.

Takim čynam,

z fundamentalnych, «systemaŭtvaralnych» zakonadaŭčych aktaŭ Deklaracyja ab suverenitecie - adzinaja, što zastajecca ŭ sile i pavodle ducha prava, i pavodle farmalnych łukašenkaŭskich zakonaŭ.

Tak što navat kali siońnia nie sapraŭdny Dzień niezaležnaści Biełarusi (pra što kažuć Z. Paźniak i S. Navumčyk), dyk prynamsi

dzień źjaŭleńnia hetaha važnaha histaryčnaha dakumenta, jaki ŭ budučyni zmoža zrabicca niejkaj jurydyčnaj «adpraŭnoj kropkaj» pry niejkaj, ujavim sabie, palityčnaj narmalizacyi ŭ Biełarusi.

P.S. Nikoli nie hublali svajoj jurydyčnaj siły i try Ŭstaŭnyja Hramaty BNR - hetaksama jak zastajecca aktualnaj i zadača praviadzieńnia reprezentatyŭnaha biełaruskaha Ŭstanoŭčana Sojma (ras. «učrieditielnoje sobranije») dla napisańnia narmalovaj Kanstytucyi i dla, tak by mović, «zapuska» demakratyčnych dziaržaŭnych instytutaŭ. Ale heta asobnaja historyja.

P.P.S. Sapraŭdny Dzień niezaležnaści Biełarusi — biassprečna, 25 sakavika. U hety dzień u 1918 hodzie Biełaruś była ŭpieršyniu abvieščanaja niezaležnaj demakratyčnaj dziaržavaju, i mienavita ad 25 sakavika 1918 hoda jana bieśpierapynna isnuje ŭ jakaści de-jure abo de-fakta niezaležnaha subjekta. Heta histaryčny fakt.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Jana daŭnavata ŭ Biełarusi». Baćka Anžaliki Mielnikavaj pryznaŭsia, što jana žyvaja i zdarovaja90

«Jana daŭnavata ŭ Biełarusi». Baćka Anžaliki Mielnikavaj pryznaŭsia, što jana žyvaja i zdarovaja

Usie naviny →
Usie naviny

Iran pakaraŭ śmierciu troch maładych demanstrantaŭ4

Jak ciapier vyhladaje rynak «Ždanovičy», dzie idzie vialikaja budoŭla FOTY1

Žonka vyzvalenaha palitviaźnia Kima Samusienki apublikavała fota muža

U Rasii chočuć pryniać zakon, kab možna było ŭvodzić vojski ŭ krainy, dzie aryštavali rasijan16

U Iranie zabili aficyjnaha śpikiera KVIR3

Aryštavanych pa spravie kniharoŭ pieraviali ŭ SIZA KDB. Siarod ich i dačka adnaho sa schoplenych4

Cichanoŭskaja voźmie ŭdzieł u šeści ŭ Varšavie z nahody Dnia Voli4

Maks Korž anansavaŭ vialiki kancert u Stambule

U śpisie vyzvalenych 52‑hadovy miecenat Siarhiej Junčyc2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jana daŭnavata ŭ Biełarusi». Baćka Anžaliki Mielnikavaj pryznaŭsia, što jana žyvaja i zdarovaja90

«Jana daŭnavata ŭ Biełarusi». Baćka Anžaliki Mielnikavaj pryznaŭsia, što jana žyvaja i zdarovaja

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić