Hramadstva

Nastaŭnik sa Smarhoni raskazvaŭ na ŭroku pra bčb-ściah, a syn čynoŭnicy zapisaŭ usio na telefon — nastaŭnika zvolnili

Andrej Piatroŭski maje kala 20 hadoŭ piedahahičnaha stažu, vykładaŭ historyju i hramadaznaŭstva. Jon papracavaŭ u roznych škołach Smarhoni i rajona. Apošnija try hady addaŭ miascovaj himnazii.

Andrej Piatroŭski z vučniami. Fota haziety «Śvietły šlach»

«Taki voś padarunak mnie da Dnia Kanstytucyi — zvalnieńnie, jakraz z 15 sakavika, — sumna žartuje Andrej Francavič. —

Napiaredadni ŭ 11-m kłasie byŭ urok hramadaznaŭstva. Tema — «Sistema mižnarodnych adnosin». Mnie dzieci zadavali pytańni, jak suadnosicca niejtralny status dziaržavy z udziełam u ADKB. Ja kažu, što jość roznyja viersii. Pytalisia i pra simvały, u tym liku bieł-čyrvona-bieły ściah.

Mnohija ž nie viedajuć navat, što ŭ nas kaliści byli inšyja simvały. Dzieci pytajucca, dyk mnie što, nie adkazvać? U mianie i pra kryminalnuju adkaznaść, i pra administracyjnuju pytajucca. Ja nie prydumvaju ničoha, daju tolki pravieranuju infarmacyju».

Toj urok Andreja Piatroŭskaha zapisaŭ na mabilny telefon adzin z vučniaŭ, syn miascovaj čynoŭnicy z žyllovaha adździeła rajvykankama. Potym vučań vykłaŭ zapis u «siamiejnym čacie», z taho momantu ŭ nastaŭnika i pačalisia prablemy.

«Možna było b zamiać historyju, ale baćki vielmi aktyŭničali. Adnyja zvanili zastupalisia za mianie, inšyja — naadvarot, zaklikali zvolnić», — kaža Piatroŭski.

Nastaŭnik kaža, što taja čynoŭnica daŭno na jaho mieła zub. «Nu jak zub? Nie chacieli vučycca, a chacieli adznaku mieć», — havoryć śpiecyjalist. Niekatoryja dzieci ciapier źbirajucca pisać pietycyju, kab nastaŭnika adnavili.

Andrej Piatroŭski raskazvaje, što pretenzii da jaho mahli być i raniej, bo jon byŭ adzinym nastaŭnikam u škole, jaki nie ŭvachodziŭ u aficyjny prafsajuz, nie vypisvaŭ dziaržaŭnyja haziety. «Ja zrabiŭ kabiniet historyi, dzie byli i Aleh Trusaŭ, i Zianon Paźniak, i ściah», — raskazvaje piedahoh.

«U adukacyi ŭ mianie varyjantaŭ užo niama, chacia historykaŭ nie chapaje. Minimum u dźviuch viaskovych škołach niama historykaŭ, ale mianie tudy ŭžo nie voźmuć». Pracaŭładkavacca Piatroŭski choča zusim u inšaj śfiery, jakaja nie źviazanaja z adukacyjaj.

Andreju Piatroŭskamu 46 hadoŭ. Skončyŭ BDU i Akademiju kiravańnia. Rodam ź vioski Viarebuški, što kala Kreva. 

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam5

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Usie naviny →
Usie naviny

Litva pryhraziła Biełarusi novym zakryćciom miažy10

«Ja ŭžo raźvitaŭsia z žyćciom». Biełarus prajšoŭ pieššu ad Vieny da Stambuła6

U 2023‑m u Prazie raptoŭna pamior 35‑hadovy biełaruski žurnalist Anufryjenka. Byłaja kaleha kaža, što jaho mahli atrucić3

U Baranavičach na śniezie znajšli žyvoha kažana, choć dla ich ciapier nie siezon1

U Vilni małyja dzieci zamiežnikaŭ buduć chadzić tolki ŭ litoŭskamoŭnyja škoły. Ale dla biełaruskamoŭnaj himnazii zrobiać vyklučeńnie17

Tramp vystaviŭ Iranu ultymatum na fonie nabližeńnia da jaho bierahoŭ «vializnaj armady»11

Robiert Fica nazvaŭ chłuślivaj publikacyju, što jon nibyta kiepska vykazvaŭsia pra psichałahičny stan Trampa2

Tamara Ejdelman raschvaliła knihu Nasty Rahatko4

Pamior Anatol Sacharuša1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam5

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić