Hramadstva11

Śviataroŭ z Šumilina sudzili dystancyjna, a zatrymali nie tolki ich

Sud nad zatrymanymi ŭ Šumilinie katalickimi śviatarami Andžejem Juchnievičam i Paŭłam Lemiecham adbyŭsia 10 traŭnia dystancyjna. Jak raskazali vierniki vydańniu Katolik.life, zatrymanych nie pryvozili ŭ sud i razhladali ich administracyjnuju spravu praz skajp. 

Śviatary z Šumilina zastajucca ŭ źniavoleńni, taksama aryštavana parafijanka

Vynik suda viernikam i duchavienstvu nie paviedamili, adnak viadoma, što śviatary zastajucca ŭ źniavoleńni — heta značyć, im byŭ prysudžany administracyjny aryšt.

Ajciec Andžej Juchnievič i ajciec Pavieł Lemiech z ordenu Misijanieraŭ abłataŭ Biezzahannaj Maryi, jakija słužać u dyjacezijanalnym sanktuaryi ŭ Šumilinie, byli zatrymanyja ŭ Šumilinie 8 traŭnia.

Paviedamleńni adnosna źniavolenych śviataroŭ vypuściła polskaja pravincyja Misijanieraŭ-abłataŭ. Jana zaprasiła da malitvy «ŭ suviazi ź ciažkim stanoviščam» dvuch misijanieraŭ, jakija byli zatrymanyja, adznačajecca ŭ kamunikacie.

Supolnuju malitvu Ružanca pryznačyli na viečar 10 traŭnia «ŭ intencyi vyzvaleńnia subratoŭ». Z hetaha taksama vynikaje, što śviatary zastajucca za kratami. Zaniepakojenaść situacyjaj i svaju salidarnaść vykazaŭ z Ryma hienierał kanhrehacyi.

Raniej polskaja pravincyja paviedamlała, što pavodle jaje źviestak padstavaj zatrymańnia stała padazreńnie ŭ niejkaj «dyviersijnaj dziejnaści».

Katolik.life źviazaŭsia z pravincyjaj z prośbaj patłumačyć, što majecca na ŭvazie, bo ŭ polskaj movie dywersyjna działalność moža mieć roznyja sensy. Adnak tam adkazali, što nie mohuć paviedamić ničoha, akramia aficyjna apublikavanaj infarmacyi.

Akramia taho, Katolik.life raskazali pra jašče adno zatrymańnie ŭ Šumilinie.

U toj ža dzień, kali siłaviki pryjechali da śviataroŭ, tolki na niekalki hadzin raniej, pa miescy pracy zatrymali śvieckuju viernicu, parafijanku kaścioła ŭ Šumilinie. Heta maładaja žančyna, piedahoh, udzielnica dušpastyrstva moładzi Viciebskaj dyjacezii, raniej była vakalistkaj muzyčnaha hurta. Ciapier jana taksama znachodzicca ŭ źniavoleńni ŭ Viciebsku.

Darečy, niahledziačy na źniavoleńnie, akaŭnty zatrymanych u sacyjalnych sietkach byli aktyŭnymi ŭdzień 10 traŭnia.

Kamientary1

  • Začystki nie spyniacca
    11.05.2024
    Vytryvałaści!
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie65

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Usie naviny →
Usie naviny

Śmierć udovam. Archieołah raskazaŭ pra znachodku, jakaja śviedčyć pra žudasny zvyčaj pieršych słavian na Biełarusi31

Bum na matču pa ŭsim śviecie: popyt raście, zapasy źmianšajucca5

Piać parad, jak prosta pazbavicca ad pachu i plam potu na adzieńni3

Rasijanie try hadziny bili pa Charkavie KABami, balistykaj i šachiedami. Ździejśniena kambinavanaja ataka na Dniapro2

«Kupałaŭcy» anansavali pačatak novaha teatralnaha siezona1

Pasažyrka «nie ŭkłałasia ŭ tajminh» padčas sanitarnaha prypynku — mižnarodny aŭtobus pajechaŭ bieź jaje5

Staŭ viadomy los źbiehłych dzikabrazaŭ u Rečyckim rajonie2

Bieraściejec uvoziŭ u Polšču biarozavaje palena. Akazałasia, heta kostka mamanta2

Vydaliŭ akaŭnt, pačyściŭ techniku — i ŭsio adno pryjšli. Mikita Łosik raskazaŭ, jak jaho vyličyli siłaviki25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie65

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić