Abjadnanyja Arabskija Emiraty hatovyja padtrymać ZŠA i ich sajuźnikaŭ u tym, kab siłaj adnavić ruch sudnaŭ praz Armuzski praliŭ, jaki byŭ zabłakavany Iranam. Kali heta sapraŭdy adbudziecca, to Emiraty stanuć pieršaj krainaj u rehijonie Piersidskaha zaliva, jakaja adkryta ŭstupić u vajenny kanflikt suprać Irana. Pra heta paviedamiła vydańnie The Wall Street Journal sa spasyłkaj na arabskich aficyjnych asob, piša Deutsche Welle.

Paviedamlajecca, što pradstaŭniki AAE zaklikali ZŠA, a taksama jeŭrapiejskija i azijackija dziaržavy stvaryć mižnarodnuju kaalicyju, jakaja zmoža vajennym šlacham razbłakavać praliŭ. Na ich dumku, iranskija ŭłady ličać, što zmahajucca za ŭłasnaje vyžyvańnie, i tamu hatovyja pajści navat na toje, kab nanieści škodu suśvietnaj ekanomicy, pierakryŭšy hety važny transpartny šlach.
Emiraty taksama razhladajuć kankretnyja varyjanty svajho ŭdziełu ŭ mahčymaj apieracyi. Heta moža ŭklučać raźminiravańnie akvatoryi i inšyja dapamožnyja dziejańni. Akramia taho, u rehijonie abmiarkoŭvajecca ideja, kab ZŠA ŭziali pad kantrol šerah stratehičnych astravoŭ u pralivie, u tym liku vostraŭ Abu-Musa, jaki ŭžo doŭhi čas kantralujecca Iranam, ale na jaki pretendujuć i Emiraty.
Na mižnarodnym uzroŭni havorycca pra šyrokuju padtrymku pryncypu svabodnaha sudnachodstva ŭ hetym pralivie. U Radzie Biaśpieki AAN rychtujecca adpaviednaja rezalucyja, jakuju prasoŭvaje Bachrejn, i hałasavańnie pa joj moža adbycca ŭ najbližejšy čas.
Takaja pazicyja Emirataŭ aznačaje istotnuju źmienu ich palityki. Raniej, asabliva praz Dubaj, jany mieli ciesnyja ekanamičnyja suviazi ź Iranam i navat sprabavali vystupać pasiarednikami pamiž Iranam i ZŠA. Ciapier ža jany faktyčna padtrymlivajuć kurs amierykanskaha kiraŭnictva, jakoje patrabuje ad sajuźnikaŭ bolš aktyŭnaha ŭdziełu ŭ vajennych dziejańniach.
Inšyja krainy Piersidskaha zaliva, naprykład Saudaŭskaja Aravija, taksama niehatyŭna staviacca da Irana i chacieli b jaho asłableńnia, ale pakul nie hatovyja adkryta ŭdzielničać u bajavych dziejańniach.
Tym časam Iran užo nanosić udary pa terytoryi AAE. Pavodle paviedamleńniaŭ, pa krainie było vypuščana kala 2500 rakiet i bieśpiłotnikaŭ, što navat bolš, čym pa Izraili. Apošnim časam ataki ŭzmacnilisia: tolki za adzin dzień było vykarystana kala 50 roznych srodkaŭ paražeńnia. Iran papiaredziŭ, što budzie źniščać važnuju infrastrukturu luboj krainy ŭ rehijonie, jakaja padtrymaje vajennyja dziejańni suprać jaho.
Hetyja ataki ŭžo nanieśli surjoznyja straty Emiratam: parušanyja avijaznosiny, źniziŭsia patok turystaŭ, paciarpieŭ rynak nieruchomaści, pačalisia zvalnieńni. Pad pahrozaj apynuŭsia imidž krainy jak stabilnaha i biaśpiečnaha miesca. U adkaz ułady ŭviali šerah žorstkich mier, u tym liku abmiežavańni dla hramadzian Irana i zakryćcio niekatorych iranskich ustanoŭ u Dubai.
Z vajskovaha punktu hledžańnia Emiraty majuć adnosna nievialikija, ale dobra padrychtavanyja ŭzbrojenyja siły, u tym liku sučasnuju avijacyju z amierykanskimi samalotami F-16, raźviedvalnyja bieśpiłotniki i zapasy ŭzbrajeńnia. Ich hieahrafičnaje stanovišča i raźvitaja infrastruktura, naprykład port Džebiel-Ali, robiać krainu zručnaj bazaj dla mahčymych apieracyj ZŠA ŭ rehijonie.
Razam z tym ekśpierty sumniavajucca, što vajennym šlacham udasca nadziejna adkryć praliŭ. Dla hetaha nieabchodna kantralavać nie tolki sam vodny šlach, ale i vialikuju prylehłuju terytoryju, što moža zapatrabavać navat naziemnych vojskaŭ. Pry hetym Iranu dastatkova mieć mahčymaść pahražać sudnachodstvu, vykarystoŭvajučy minimalnyja srodki, kab parušać ruch.
Analityki taksama papiaredžvajuć pra surjoznyja ryzyki: krainy rehijonu, ustupiŭšy ŭ vajnu, mohuć sutyknucca ź jašče bolš ahresiŭnymi dziejańniami Irana i praciahłymi ŭdarami pa svajoj infrastruktury. Akramia taho, navat u vypadku abviaščeńnia pieramohi ZŠA prablema moža nie być vyrašana kančatkova.
Na mižnarodnaj arenie situacyja taksama składanaja: Rasija i Kitaj mohuć zabłakavać rezalucyju AAN, a Francyja prapanuje inšy varyjant rašeńnia. Tym nie mienš, navat kali dypłamatyčnyja namahańni pravalacca, Emiraty, jak paviedamlajecca, usio roŭna hatovyja dałučycca da vajennych dziejańniaŭ.
Iran ža nastojvaje na tym, kab zachavać pastajanny kantrol nad pralivam i navat uvieści sistemu apłaty za jaho vykarystańnie. Krainy Piersidskaha zaliva kateharyčna suprać takoha varyjantu, bo heta faktyčna dało b Iranu kantrol nad adnym z najvažniejšych suśvietnych marskich šlachoŭ.
Zabudźciesia pra naftu i haz. Jak vada moža stać zbrojaj u vajnie ZŠA i Izraila suprać Irana
Saudaŭskaja Aravija i AAE prosiać Trampa nie spyniacca ź Iranam
Ukrainskija daradcy byli ŭ šoku, kali ŭ Piersidskim zalivie na adnu cel vypuskali vosiem rakiet Patriot — ahulnym koštam $25 miljonaŭ
Kali vajna ŭ Iranie najbližejšym časam nie skončycca, śviet moža ŭstupić u najmacniejšy enierhakryzis z 1970‑ch hadoŭ
Dziaržaŭnaja ministarka AAE: Iran nie pavinien trymać suśvietnuju ekanomiku ŭ zakładnikach
Kamientary
-NN
Tramp pracuje na našu ahulnuju spravu i heta cudoŭna ! spravu R. Rejhana -Trampa!