Łukašenka adznačyŭ, što ŭ svoj čas jon skončyŭ rasiejskamoŭnuju siaredniuju škołu
Alaksandr Łukašenka miarkuje, što čałaviek maje prava sam vybirać, na jakoj dziaržaŭnaj movie jamu vučycca — rasijskaj abo biełaruskaj.
«Navošta padymać pytańni, kali jany daŭno vyrašanyja abo spakojna vyrašajucca sami pa sabie», — zajaviŭ Łukašenka, naviedvajučy ŭ piatnicu Połacki dziaržaŭny univiersitet.
Hetaje pytańnie ŭźnikła ŭ čas naviedvańnia Łukašenkam biblijateki histaryčnaha fakulteta VNU, kali jon ubačyŭ padručniki pa historyi na rasiejskaj movie.
«Čaho vy vyrašyli pierajści na adnu movu?», — spytaŭ Łukašenka ŭ čynoŭnikaŭ, jakija supravadžali jaho.«Navošta leźci ŭ hetyja pytańni? Choča Kosiniec [staršynia Viciebskaha abłvykankama] vyvučać na biełaruskaj movie historyju siarednich viakoŭ — chaj vyvučaje. Choča Radźkoŭ [pieršy namieśnik kiraŭnika administracyi prezidenta] vyvučać na rasijskaj movie — chaj vyvučaje», — skazaŭ jon.
Łukašenka adznačyŭ, što ŭ svoj čas jon skončyŭ rasiejskamoŭnuju siaredniuju škołu. «Ale ja narmalna zdavaŭ ispyty i na biełaruskaj movie», — skazaŭ Łukašenka.
U kantekście apošnich padziej heta aznačaje zabaronu pieravodu navučańnia historyi i hieahrafii Biełarusi na biełaruskuju movu — z takoj inicyjatyvaj byŭ vystupiŭ ministr Maskievič. Raniej ich vykładali na rodnaj movie va ŭsich siarednich škołach, ale ŭ časie ministravańnia Radźkova vykładańnie pieraviali na «lubuju movu pa žadańni baćkoŭ», što maskavała pieravod na rasiejskuju ŭ realnaści.
Kamientary