Muzyka44

Litoŭski muzyčny krytyk: «U Biełarusi muzyka navat cikaviejšaja, čym u Litvie»

Karalis Višniaŭskas raskazaŭ «NN» pra ahulnyja prablemy biełaruskich i litoŭskich muzykaŭ.

Na ŭznaharody sajta Experty.by sioleta zavitaŭ muzyčny krytyk, ahladalnik najbujniejšaha litoŭskaha partała Delfi.lt Karalis Višniaŭskas, jaki adsłuchaŭ usie biełaruskija albomy 2012 hoda, a taksama staŭ adnym z zamiežnych ekśpiertaŭ, jakija aceńvali albomy dla premii.

«Naša Niva» sustrełasia sa spadarom Višniaŭskasam, kab daviedacca, jak vyhladaje biełaruskaja muzyčnaja situacyja zvonku.

«Naša Niva»: Jak i čamu vy zacikavilisia biełaruskaj muzykaj?

Karalis Višniaŭskas: Ja atrymaŭ list ad kalehi, jaki letaś udzielničaŭ u mižnarodnym žury Experty.by — jon spytaŭsia, ci cikava mnie praanalizavać muzyčnyja vyniki hodu ŭ Biełarusi. Ja na toj momant pra biełaruskuju muzyku ničoha nie viedaŭ, a ŭ vašaj krainy vielmi niezvyčajny imidž — «apošniaja dyktatura» i h.d. Mnie cikava było pahladzieć, jakaja muzyka hučyć u Biełarusi. Sam pa sabie ja b hetym dakładna nie zaniaŭsia, a tut vydałasia mahčymaść.

Ja paprasiŭ dasłać mnie navat tyja zapisy, što atrymali adznaki ad čaćviorki i nižej. Da taho ja čuŭ tolki pra hurty, jakija vystupali ŭ Vilni — «Lapisaŭ» i «Krambambulu».

NN: Čaho vy čakali ad biełaruskaj muzyki?

KV: Ja dumaŭ, što biełaruskaja muzyčnaja situacyja budzie pryblizna jak litoŭskaja, tolki krychu horš. A apynułasia naadvarot — krychu lepiej. Ja

mierkavaŭ, što ŭ Biełarusi šmat ciažkaha roku, «revalucyjnaj» muzyki, z pasyłam pra svabodu. A apynułasia, što ŭ vas cikavaja elektronnaja scena, šmat kłasnaha fołku, ja ŭražany hurtami kštałtu Vegetables, Akute, Sang Sattawood
— apošnich u svaim pryvatnym rejtynhu ja pastaviŭ na pieršaje miesca, bo ŭ Litvie, naprykład, nie čuŭ nastolki cikavaj psichadelii z vydatnym vakałam. U Litvie heta ŭvohule prablema — u nas šmat vydatnych instrumientalistaŭ, ale vakalistaŭ vielmi nie staje. Dobry vakalist moža abrać sabie hurt u lubym styli.

NN: Vy kažacie, što biełaruskaja muzyka vyjaviłasia krychu lepšaj za litoŭskuju, čamu?

KV: U biełarusaŭ bolej žarści. My ŭ Litvie možam zapisvać absalutna lubuju muzyku, a ŭ vas jość peŭny kantekst, nie vielmi spryjalny. Mienavita tamu muzyka, jak mnie padajecca, heta mahčymaść vypuścić paru.

NN: Ci jość vidavočnyja prablemy ŭ biełarusaŭ?

KV: Hałoŭnaja prablema, što

taja muzyka, jakaja hučyć u vas zaraz, jana musiła hučać hodzie ŭ 2004-ym. U Litvie toje samaje, my nie paśpiavajem za suśvietnym muzyčnym pracesam.
Inšaja prablema — što biełaruskija muzyki imknucca hučać «pa-zachodniamu», a heta nie zaŭždy atrymlivajecca. Śpiavajuć pa-anhlijsku z mocnym akcentam, niama ničoha drennaha ŭ tym, kab śpiavać pa-anhlijsku, adnak kali ty heta robiš — rabi biezdakorna. I, što taksama niaredka sustrakajecca, muzyki imknucca paŭtarać zachodnija «fiški». To bok ty čuješ pieśniu, i źjaŭlajecca adčuvańnie, što ty čuŭ jaje raniej — heta nie płahijat, prosta pierajmańnie. Prosta atrymlivajecca nie vielmi jakasnaja kopija. Heta, darečy, usieahulnaja prablema. Naprykład Akute, jany, jak mnie padałosia, biaruć prykład ź pieršych albomaŭ Yeah Yeahs ci The Killers, ale ŭ ich jość svoj padychod, jany śpiavajuć pa-biełarusku — i heta robić ich aryhinalnymi.

NN: U Biełarusi ciažkaja situacyja z pop-muzykaj, jakaja ŭ bolšaści vypadkaŭ kalkujecca z rasijskaj…

KV: U nas adbyvajecca toje samaje — jość taki kanał «Piervyj Pribałtijskij», jaki tranśluje ŭ asnoŭnym žachlivuju rasijskuju pop-muzyku, ale stałaje pakaleńnie lubić chadzić na kancerty ruskich pop-vykanaŭcaŭ u Vilni, dumaju, heta nastalhija, ci niešta takoje.

NN: Biełaruskija muzyki imknucca pracavać «na Zachad», ci jość u biełarusaŭ šansy na papularnaść u Jeŭropie?

KV: Biełaruskaja muzyka ruchajecca ŭ pravilnym kirunku, adnak jak i ŭ litoŭcaŭ jość prablema — my nie ŭmiejem siabie prezientavać. Treba svaje zapisy jak maha čaściej zasyłać ludziam, jakija pracujuć u Jeŭropie, «pryvitańnie, my voś taki hurt, majem zapisy, ci cikavyja jany vam?». Kaniešnie, nie ŭsie vam adkažuć na vaš list, ale treba prabivacca.

U Biełarusi da taho ž jość vielmi niezvyčajny imidž jak u krainy. Usim cikava, jakaja muzyka ŭ vas hučyć. Voś jak u Rasii było z Pussy Riot — ja nie budu kazać pra jakaść ich muzyki, tam heta nie asnoŭnaje, ale kali vykanaŭcaŭ padtrymlivaje Madona, to heta śviedčyć pra cikavaść.
Ja nie kažu, što biełaruskija muzyki musiać ładzić skanadały, jak Pussy Riot, ale toje asiarodździe, u jakim jany isnujuć, Jeŭropie musić być cikavym.

Kamientary4

Jašče adzin biełarus z vydumanaj bijahrafijaj trapiŭ pad łupu polskich rasśledavalnikaŭ13

Jašče adzin biełarus z vydumanaj bijahrafijaj trapiŭ pad łupu polskich rasśledavalnikaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

«Kali ty znachodzišsia sam-nasam z saboj, chočacca raspłakacca, uspaminajučy ŭsio». Iryna Ščasnaja pra žyćcio na voli i vałanciorstva va Ukrainie1

Pradprymalnik, źviazany z atačeńniem Łukašenki, vałodaje adnym z samych darahich restaranaŭ u Vilni i hatelem u Trokach4

Daškievič čakaje ad Babaryki i Kaleśnikavaj publičnaha pryznańnia pamyłak25

Kali vy pracujecie ŭ Polščy, to možacie za chvilinu padtrymać «Našu Nivu» 1,5% padachodnaha, nie patraciŭšy ani hroša. Voś jak14

Praź situacyju na Blizkim Uschodzie Jehipiet uvodzić nadzvyčajnyja miery pa ekanomii paliva i elektraenierhii

Minski hatel hatovy płacić supracoŭniku da 19 tysiač rubloŭ u miesiac5

Na ekstranny zbor na dapamohu vyzvalenym palitviaźniam sabrana 90 tysiač jeŭra7

«Miesiacami ŭ kabinie, na siabie zabiŭ. I staŭ pytać: moža, žonka taksama budzie pracavać?». Čamu emihracyja raźbivaje siemji i što rabić, kab usio papravić34

Anansavanyja pieramovy pamiž ZŠA i Iranam u najbližejšyja dni

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jašče adzin biełarus z vydumanaj bijahrafijaj trapiŭ pad łupu polskich rasśledavalnikaŭ13

Jašče adzin biełarus z vydumanaj bijahrafijaj trapiŭ pad łupu polskich rasśledavalnikaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić