Jak žychar Ivacevickaha rajona dakazaŭ svaju nievinavataść u kradziažy
U Redakcyju «Našaj Nivy» źviarnuŭsia žychar Ivacevickaha rajona Viktar Jakimovič. Piać hadoŭ jaho padazravali ŭ kradziažy, a paśla akazałasia, što kradziažu i nie było. Ciapier jon sam damahajecca, kab jaho pryznali paciarpiełym.
Jaho sprava — vodhulle 1990-ch. Viktar pracavaŭ kamiercyjnym dyrektaram u pryvatnaj kampanii. Šukaŭ rynki zbytu. I padčas adnoj z pajezdak u Nižniakamsk u 1997-m kupiŭ tam vialikuju partyju aŭtamabilnych šyn — 130 štuk. Pałovu pryvioz adrazu na pracoŭnym transparcie ŭ Biełaruś, astatniaje pakinuŭ tam.
Ale ŭźnikli nieparazumieńni z dyrektaram. Toj mierkavaŭ, što šyny naležać jaho firmie, a tamu i ciahač pavinien pryjechać da jaho. Raźbiralisia pa praviłach taho času: da Viktara padsyłali «čačenaŭ», jon šukaŭ zastupnikaŭ siarod svaich. Pakul ciahnulisia razborki, dyrektar padaŭ zajavu ŭ milicyju. U 2001-m na Jakimoviča zaviali kryminalnuju spravu.
Viktar pałovu šyn pastaviŭ na MAZ, a ŭzamien jamu pavinny byli pieradać siedłavy ciahač i dva paŭpryčepy — pa bartary. Tut i pačalisia novyja prablemy. Dakumienty na techniku biznesoviec pieradaŭ znajomamu bieraściejcu: mierkavali razam jechać zabirać, ale ŭ Viktara nie atrymałasia, a dakumienty tak i zastalisia ŭ znajomca (ale davieranaść jon nie vypisvaŭ). Ale praź niejki čas vyśvietliłasia, što techniku z MAZa ŭsio-taki zabrali. Tolki da ŭłaśnika jana nie dajechała.
Viktaru ž «šyli» kradziež: šyny acanili amal u 700 miljonaŭ rubloŭ — pa kursie 1997 hoda kala $25 tysiač.
Ale dyrektar paśla napisaŭ admovu ad pretenzij — maŭlaŭ, pamylaŭsia ŭ svaich abvinavačańniach. Tym nie mienš spravu nie spynili, a pieradali ŭ vobłaść. Ciahnułasia rasśledavańnie.
Tolki ŭ 2003-m Viktar u materyjałach spravy ŭbačyŭ davieranaść, vypisanuju na proźvišča Baranava, na atrymańnie techniki z aŭtazavoda. Kaža, što jana padroblenaja. Pačali raźbiracca. Ale śledčyja ŭ adzin hołas pa vynikach šerahu ekśpiertyz zajavili, što piačatka na dakumiencie sapraŭdnaja. Choć pryznali, što pašpart z ukazanymi numaram i sieryjaj u davieranaści ŭ Biełarusi nikoli nie vydavaŭsia. Nie adšukaŭsia Baranaŭ i ŭ Rasii.
Biznesoviec ličyć, što davieranaść uźnikła dla taho, kab schavać kradziež. A spravu vystavić tak, što Jakimovič sam pieradaŭ ciahač i pryčepy niejkim ludziam. Ale jon pačaŭ dabivacca ekśpiertyzy dakumienta: viedaŭ, što ničoha padobnaha nie vypisvaŭ.
A ŭ 2006-m suprać mužčyny spynili kryminalnuju spravu za adsutnaściu składu złačynstva. To bok jon ničoha nie kraŭ.
Tolki voś zastaŭsia biez techniki — jamu admovili i ŭ rasśledavańni hetaj spravy.
Ale Viktar pačaŭ dabivacca ekśpiertyz davieranaści.
Bo miarkuje, što supracoŭniki z orhanaŭ mohuć mieć dačynieńnie da falsifikacyj. Śledčyja na padstavie zaklučeńniaŭ ekśpiertaŭ kanstatavali, što piačatka na davieranaści sapraŭdnaja. Viktar davodzić advarotnaje. Jon navat kupiŭ śpiektralnuju łupu, jakoj karystajucca admysłoŭcy. Kaža, što piačatka nadrukavana na pryntary. «Sapraŭdny adbitak piačatki lažyć na papiery, a skanavany-pryntarny «chavajecca», idzie ŭnutr papiery. Tamu i kolery mianiajucca, jašče ž i farbavalniki roznyja».
Viktar damahajecca pryjomu ŭ vysokich kabinietach siłavikoŭ, kab usio patłumačyć. Ale adznačaje, što nichto nie choča surjozna zaniacca jaho spravaj.
Kamientary