Hramadstva114114

Łukašenka zahadaŭ prapisać u padručnikach stanaŭleńnie Biełarusi ad časoŭ Połacka: «Heta zdarovy nacyjanalizm»

Historyju stanaŭleńnia biełaruskaj dziaržavy treba dakładna adlustravać u novych padručnikach. Takoje daručeńnie daŭ Alaksandr Łukašenka padčas naviedvańnia Respublikanskaha navukova-praktyčnaha centra transpłantacyi orhanaŭ i tkanak.

Znajomiačysia z raspracoŭkami, vystaŭlenymi ŭ 2016 hodzie na suiskańnie Dziaržaŭnaj premii ŭ halinie navuki i techniki, Łukašenka zacikaviŭsia cykłam navukovych prac «Vytoki biełaruskaj dziaržaŭnaści: Połackaja i Viciebskaja ziemli ŭ IX — XVIII stahodździach». U ich pa-novamu raskryvajecca praces farmavańnia terytoryj uschodniesłavianskich rańniedziaržaŭnych utvareńniaŭ i ich centraŭ.

Jak raspaviała zahadčyca centra archieałohii i staražytnaj historyi Biełarusi Instytuta historyi Nacyjanalnaj akademii navuk Volha Laŭko, praviedzienyja daśledavańni pakazali, što biełaruskaja dziaržaŭnaść pačała farmavacca ŭ siaredzinie IX stahodździa — sa stvareńniem Połackaj ziamli. Stanaŭleńnie Połacka ŭ jakaści centra dadzienaha dziaržaŭnaha ŭtvareńnia ažyćciaŭlałasia na miascovaj plemiannoj asnovie, u toj čas jak u Noŭharadzie i Kijevie dla hetaha zaprašali varahaŭ. Navat u dalejšym Połackija ziemli, uvachodziačy ŭ skład Vialikaha kniastva Litoŭskaha i Rečy Paspalitaj, raźvivalisia aŭtanomna.

Alaksandr Łukašenka skazaŭ, što siońnia idzie praca nad novymi padručnikami i hetyja momanty stanaŭleńnia biełaruskaj dziaržavy ŭ ich abaviazkova treba adlustravać. «Treba prapisać i ŭkaranić u rozumy našych ludziej praŭdu, — padkreśliŭ jon. — Tut kali i jość niejki nacyjanalizm, to heta nacyjanalizm zdarovy».

Kiraŭnik dziaržavy taksama pravioŭ paralel z sučasnaściu. «My sapraŭdy siabie stvaryli, i z nami ličylisia tady. Usio heta suhučna i aktualna ciapier, — źviarnuŭ uvahu Alaksandr Łukašenka. — Siońnia niekatoryja pad vyhladam «darmajedstva», jašče niečaha sprabujuć hety čovien razhajdać i dakazać nam, što heta nie našy ziemli, a čyjeści. Tamu dla nas heta vielmi aktualna. «Darmajedy» pavinny viedać, što ich prosta sprabujuć siońnia vykarystoŭvać u samych karyślivych metach, kab razburyć toje, što jość, źniščyć na korani toje, što my adradzili, kab nie dać nam zamacavacca. I jany buduć vykarystoŭvać usio».

Kamientary114

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie65

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Usie naviny →
Usie naviny

Śmierć udovam. Archieołah raskazaŭ pra znachodku, jakaja śviedčyć pra žudasny zvyčaj pieršych słavian na Biełarusi31

Bum na matču pa ŭsim śviecie: popyt raście, zapasy źmianšajucca5

Piać parad, jak prosta pazbavicca ad pachu i plam potu na adzieńni3

Rasijanie try hadziny bili pa Charkavie KABami, balistykaj i šachiedami. Ździejśniena kambinavanaja ataka na Dniapro2

«Kupałaŭcy» anansavali pačatak novaha teatralnaha siezona1

Pasažyrka «nie ŭkłałasia ŭ tajminh» padčas sanitarnaha prypynku — mižnarodny aŭtobus pajechaŭ bieź jaje5

Staŭ viadomy los źbiehłych dzikabrazaŭ u Rečyckim rajonie2

Bieraściejec uvoziŭ u Polšču biarozavaje palena. Akazałasia, heta kostka mamanta2

Vydaliŭ akaŭnt, pačyściŭ techniku — i ŭsio adno pryjšli. Mikita Łosik raskazaŭ, jak jaho vyličyli siłaviki25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie65

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić