Siadzibie Strałkaŭ, zasnavanaj na pačatku XX st. zbolšaha pašancavała — u jaje jość haspadar. Na padvorku staić staraja technika — hruzavik, traktar, pryčapnoje. Ale šancavańnie hetaje dosyć umoŭnaje.
Siadzibie Strałkaŭ, zasnavanaj na pačatku XX st., zbolšaha pašancavała — u jaje jość haspadar. Na padvorku staić staraja technika — hruzavik, traktar, pryčapnoje. Ale šancavańnie hetaje dosyć umoŭnaje: prykmiety zaniadbanaści tut paŭsiul — u zacyravanych hazetami dy celafanam voknach panskaha domu, u voknach flihiela bieź nivodnaj šybiny, u symbaličnaj bramie, ad jakoj zastalisia tolki abłuplenyja słupy. Za hetaj samaj bramaj, prajšoŭšy pamiž flihielem i nadziva acalełym śvirnam, možna pabačyć nievierahodnaj pryhažości krajavid — pieršyja ŭłaśniki siadziby viedali, dzie zbudavać.
«Biada, što naš biznes taki niaśmieły — nie rašajucca apiekavacca starymi damkami» — kaža staršynia HA «Biełaruskaje dobraachvotnaje tavarystva achovy pomnikaŭ historyi i kultury» Anton Astapovič. Ź im ciažka nie pahadzicca. Jedučy pa miascovych vioskach dy ŭskrainach Klecku i Niaśvižu, možna pabačyć dastatkova šykoŭnych damoŭ z darahimi aŭto pad voknami. Ich haspadary mahli b uziać pad apieku reštu byłoj vieličy siadzibaŭ Radziviłaŭ, Jalenskich, Bierazoŭskich, Vajcachoŭskich dy Pilaŭskich.
-
Vyjšli treciaja i čaćviortaja častki sahi «Silva Rerum»
-
Viktar Marcinovič prezientavaŭ u Vilni navukovuju knihu, u asnovie jakoj — jaho siamiejnaja historyja
-
Aktor Toŭścikaŭ: Na pakazie, kali pryjšli zbolšaha rasijskija hledačy — publika śmiajałasia. A kali byli biełarusy, Cichanoŭskaja — stajała poŭnaja cišynia
Kamientary