Ciapier pry Akademii navuk pracuje la 17 tysiačaŭ čałaviek, a ŭ strukturu ŭstanovy ŭvachodzić z poŭsotni navukovych instytutaŭ.
Adkazvajučy na pytańnie Radyjo Racyja pra toje, ci nie buduć u źviazku z ekanamičnymi ciažkaściami niekatoryja ź instytutaŭ rasfarmavanyja, namieśnik staršyni prezydyjumu Akademii navuk Piotr Viciaź vykazaŭ upeŭnienaść, što ŭsie ŭstanovy zastanucca ŭ pracy.
U tym liku Instytut historyi, pra likvidacyju jakoha pieryjadčna źjaŭlajucca čutki.
Jak pryznaŭsia žurnalistam Piotr Viciaź, ekanamičnyja ciažkaści adbilisia i na biełaruskaj navucy.
‑ Siońnia my pieražyvajem ciažki pieryjad, bo ŭ nas adkrytaja ekanomika, tamu majem ciažkaści sa zbytam techniki. Šmat jakija banki spynili kredytavańnie i naturalna, što rasijskija i jeŭrapiejskija pakupniki majuć vialikija ciažkaści ŭ spažyvańni hetaj pradukcyi.
Ciapier pry Akademii navuk pracuje la 17 tysiačaŭ čałaviek, a ŭ strukturu ŭstanovy ŭvachodzić z poŭsotni navukovych instytutaŭ.Adkazvajučy na pytańnie Radyjo Racyja pra toje, ci nie buduć u źviazku z ekanamičnymi ciažkaściami niekatoryja ź ich rasfarmavanyja, namieśnik staršyni prezydyjumu Akademii navuk Respubliki Biełaruś zapeŭniŭ: nivodzin instytut nie budzie likvidavany., u tym liku instytut historyi, pra likvidacyju jakoha pieryjadčna źjaŭlajucca čutki.
‑ Pra zakryćcio instytutaŭ pytańnie nie staić. Tak, mahčyma zakryjucca niekatoryja kirunki ŭ tym ci inšym instytucie, moža być abjadnańnie instytutaŭ, jakija nie buduć zapatrabavanyja. Ale heta dakładna nie instytut historyi.Bo jon ciapier jašče bolš zapatrabavany i chutka raźvivajecca i jaho pracu naadvarot varta ŭzmacnić.
Kamientary