Mierkavańni3333

Andrej Dyńko: Čamu ja padpisaŭ zvarot za pierapachavańnie Kalinoŭskaha ŭ Biełarusi

Pierapachavańnie Kalinoŭskaha ŭ Biełarusi budzie pryhožym aktam śćviardžeńnia. Heta, kali koratka, čamu ja padpisaŭ. A zaraz niekalki insajdaŭ i tłumačeńniaŭ.

Prajdusia pa sumnievach tych, «chto suprać»

Pieršy sumnieŭ: «Niechta sapraŭdy dumaje, što litoŭski ŭrad niešta zaraz voźmie i addaść, prytym faktyčna nieviadoma kudy i nieviadoma kamu?».

Zvarot biełaruskaj hramadskaści — heta znak voli biełaruskaha hramadstva na ažyćciaŭleńnie takoha histaryčnaha akta — kali nie ŭ hetym hodzie, to ŭ budučyni, jak tolki składucca ŭmovy.

Druhoje. «Tak i baču pierapachavańnie Kalinoŭskaha na Uschodnich mohiłkach, praz darožku ad 3-ha sakratara CK KPB Kuziakina. Ci mo łahičniej u Kalinkavičach pierapachavać?»

Prahučała mudraja prapanova ijerarchaŭ — pierapachavać Kalinoŭskaha kala kaścioła na Załatoj Horcy, u samym centry stalicy i dzie, mahčyma, spačyvajuć inšyja hieroi paŭstańnia.

Treciaje. «Navošta vazicca z kostkami?»

Heta nie kostki, heta nacyjanalnaja pamiać i naša ŭjaŭleńnie pra siabie.

Čaćviortaje. «Vilnia była centram biełaruskaha ruchu…»

Była. A ciapier centr inšy. 

Piataje. «Kab potym na jahonaj mahile malavali dvuchhałovych arłoŭ, roznyja zorki dy rabili roznaje niepatrebstva? Nie, chaj u Letuvie lažyć, tam našaja spadčyna tradycyjna lepš zachoŭvajecca». «U Vilni značna mienš šancaŭ, što mahiłu Kalinoŭskaha spahanić «ruski mir».

Heta nie tak. Nichto nie maluje dvuchhałovych arłoŭ ni na mahile Kupały, ni na mahile Bykava, ni na mahile Ivanoŭskaha. 

Uvohule, tym, chto tak užo źnievažaje Minsk i tak užo ŭznosić Vilniu, ja skažu voś što. U jakim stanie ŭ Minsku mahiły Kupały i Kołasa, Bykava i Mulavina, a ŭ jakim u Vilni — mahiła Alachnoviča? Biełaruskaja hramada Vilni małaja: niekalki addanych siamiej robiać što mohuć, ale ludziej tam mała.

Jak vydaviec, ja viedaju, što ŭ Vilni pradajecca 7 asobnikaŭ «Našaj historyi», a ŭ Minsku — 3300. 

Šostaje. «Tolki paśla źmieny ŭłady». «…napisaŭ by ŭradu Litvy mejł, kab nie addavali pareštki Kalinoŭskaha ŭ Biełaruś, navat kali b biełarusy stajali pierad imi na kaleniach. Pierapachavańnie ŭ Biełarusi było b pry ciapierašniaj uładzie pieratvoranaje ŭ «Dažynki» abo śviata na Linii Stalina ci Aŭciuki».

Papraŭdzie, takija vykazvańni iduć nie ad niaviery va ŭłady, a ad niaviery ŭ biełaruski narod. Bo niekatoryja spravy zdolny rabić i narod biez udziełu dziaržavy, kali vyjavicca, što ciapierašnija ŭłady jašče nie saśpieli. Pierapachavańnie Šaŭčenki — nie carskija ŭłady jaho arhanizoŭvali. I nahadaju pra pachavańnie Bykava.

Ale adznaču — hodnaje pierapachavańnie Kalinoŭskaha mahčymaje abo pry ŭdziele dziaržavy, abo pry jaje dobrazyčlivym niejtralitecie, jak sa stahodździem BNR. Kali hetych umovaŭ nie budzie, to lepš nie śpiašacca. I, kali adkaz Litvy na zvarot hramadskaści budzie pazityŭny, patrebny budzie anałahičny zvarot intelihiencyi da biełaruskich uładaŭ.

Siomaje. Kali čarnasociency suprać, kali Sałaŭjoŭ i Kryštapovič suprać, to ja za. A jany taki suprać, dy jašče i jak suprać.

Vośmaje. «Jahonaja śmierć u hetym miescy [Vilni] — sakralnaja. Tudy biełarusam treba chadzić kali nie na kaleniach, to chacia b pieššu».

Biełaruś dla aŭtara hetych radkoŭ — mara i ramantyčny, niedasiažny ideał. Dla padpisantaŭ ža zvarotu Biełaruś — heta realnaść, dadzienaja nam u adčuvańni. Ja nie baču sensu ŭ sakralizacyi Vilni, adździelenaj ad realnaj biełaruskaj dziaržavy miažoj.

Dziaviataje. Chto zvodzić Kalinoŭskaha tolki da nacyjanalnaha, toj zvužaje i prynižaje jaho. «U nas niama dvaran!» — heta taksama Kalinoŭski. Pačytajcie numar «Našaj historyi», pryśviečany jamu. 

Dla litoŭcaŭ, palakaŭ Kalinoŭski — «adzin z». Dla biełarusaŭ jon adzin. «Kaho lubiš? Lublu Biełaruś!» — nie skreślivajecca.

Ułady mianiajucca, dziaržava zastajecca (abo nie zastajecca), nacyja zastajecca (abo nie zastajecca). Biełaruś takaja, jakaja jana jość, a nie takaja, jakoj ja, ci jon, ci jana, moža, chacieli b jaje bačyć. Adnaznačna tolki, što los Biełarusi vyrašajecca i budzie vyrašacca ŭ takoj Biełarusi, jakaja jana jość, a nie za miežami jaje.

Dziasiataje. «Prach Kalinoŭskaha, Bahdanoviča, Ivana Łuckieviča, Haruna možna budzie pieranieści ŭ Miensk. kali ŭ Miensku buduć pa-sapraŭdnamu biełaruskija škoły, pa-sapraŭdnamu biełaruskija ŭniviersitety, a hałoŭnaje — biełaruskaja ŭłada!»

Tolki, kab heta ŭsio stała ŭ Biełarusi, patrebnyja dziejańni, i bieź dziejańnia ŭsiaho hetaha nie staniecca. «Tyja, chto suprać [pierapachavańnia ŭ Biełarusi — Red.], nie majuć palityčnaha myśleńnia: efiekt ad takoj padziei byŭ by supastaŭny z tryma nobieleŭskimi premijami», — całkam padzialaju hetaje mierkavańnie fiłosafa Valera Bułhakava.

Pierapachavańnie Kalinoŭskaha ŭ Biełarusi nablizić śćviardžeńnie tych ideałaŭ, za jakija jon addaŭ žyćcio. 

Apytanka

Kamientary33

Ciapier čytajuć

Cichanoŭskaja: Dzieci nie pierajechali ŭ ZŠA, a prosta časova buduć z tatam dziela biaśpieki39

Cichanoŭskaja: Dzieci nie pierajechali ŭ ZŠA, a prosta časova buduć z tatam dziela biaśpieki

Usie naviny →
Usie naviny

Što viadoma pra zatrymanych radyjoamataraŭ, jakim pahražaje až da rasstrełu22

Babaryka sustreŭsia z prychadžanami carkvy ŭ Bierlinie, dzie hod za hodam molacca za biełaruskich palitviaźniaŭ5

Biełaruski chakieist zhulaje ŭ matčy zorak ACHŁ

Videa z tehieranskaha morha śviedčać pra vielmi žorstkaje padaŭleńnie pratestaŭ u Iranie33

Pamiatajecie fota, jak ściuardesa «Biełavija» adpačyvała ŭ turbinie samalota? Dziaŭčyna raspaviała jaho historyju

Vialikabrytanija adchiliła prapanovu Francyi i Italii pačać pieramovy z Pucinym2

Tramp pryniaŭ nobieleŭski miedal ad Maryi Karyny Mačada FOTAFAKT28

U Žodzinie častka damoŭ zastałasia biez aciapleńnia i haračaj vady

«Padvojnaje pasłańnie dla ZŠA». U Hrenłandyju pačali prybyvać jeŭrapiejskija vajskoŭcy. Pakul małakolkasnyja4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Cichanoŭskaja: Dzieci nie pierajechali ŭ ZŠA, a prosta časova buduć z tatam dziela biaśpieki39

Cichanoŭskaja: Dzieci nie pierajechali ŭ ZŠA, a prosta časova buduć z tatam dziela biaśpieki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić