Hramadstva

«Pakul aścierahajusia jechać u Rasiju» — Cichanoŭskaja dała intervju radyjostancyi «Echo Moskvy»

Śviatłana Cichanoŭskaja dała intervju hałoŭnamu redaktaru radyjo «Echo Moskvy» Alaksieju Vieniadziktavu. Voś niekatoryja vytrymki z hadzinnaha intervju.

Ab pryjeździe ŭ Rasiju

«Pakul aścierahajusia, tamu što ja była abvieščanaja ŭ Rasii ŭ vyšuk. Sustrełasia b z vami z zadavalnieńniem na niejtralnaj terytoryi».

«Viadoma, [pahroza aryštu] zastajecca, tamu što niebiaśpiečna na terytoryi Rasijskaj Fiederacyi. Biełarusaŭ, jakija vyjechali na terytoryju Rasii, ekstradujuć vielmi lohka», — skazała Cichanoŭskaja.

Ab tym, jak trapiła ŭ palityku

«Asabista moj vopyt — ja trapiła zusim vypadkova, tamu što moj pieršy krok, skažam tak, u hetuju spravu, byŭ tolki dla taho, kab padtrymać svajho muža, jaki chacieŭ bałatavacca ŭ prezidenty, tolki dla taho, kab pakazać ludziam alternatyvu. Ja bačyła jak majho muža pieršy raz pasadzili, i druhi, i treci. Ja pajšła ŭ pieršuju čarhu za mužam. < … > Ja zrazumieła, što ja ź biełarusami, ja za muža».

Ab udziele ŭ novych vybarach

«Ja nie płanuju bałatavacca ŭ novych vybarach, pierš za ŭsio tamu, što ŭ mianie niama palityčnych ambicyj. I jašče niemałavažny fakt: ja abiacała biełarusam, ja nie źbirajusia być prezidentam Biełarusi. U nas šmat hodnych ludziej, jakija mohuć uziać na siabie kiraŭnictva krainaj. Tamu moj adkaz: nie».

Ab efiektyŭnaści sankcyj

«Jany [sankcyi] byli b našmat bolš efiektyŭniejšyja, kali b pradstaŭniki režymu nie mahli pryjechać i ŭziać kredyty. Jany mohuć. Tamu davajcie zadamo pytańni pradstaŭnikam Kramla: ci varta jano taho? < … > Treba pradstaŭlać novaha čałavieka va ŭładzie, jaki budzie hetak ža palapšać našy handlovyja, ekanamičnyja stasunki z Rasijaj. Ja dumaju, heta budzie ŭzajemavyhadnaja i adkrytaja pazicyja dla ŭsich. Navošta ŭ Kramli dumajuć, što paśla Łukašenki ŭsio budzie drenna? U našych stasunkach usio budzie jašče lepš».

Ab nieatrymańni Nobieleŭskaj premii

«Niama. Navat nie papłakała. My pajšli, pasłuchali — uručyli inšym ludziam, žurnalistam. Vielmi rada za ich. < … > Pierastupili, pavinšavali tych, kamu jana dastałasia i pajšli dalej».

Ab znosinach z mužam

«My kamunikujem tolki praz advakata. I toje, heta vielmi kamunikacyja paviarchoŭnaja, tamu što ŭsio, što ja mahu daviedacca ad advakataŭ — heta stan jaho zdaroŭja, nastroj i hetak dalej. Pa spravie sudovaj ničoha nie mahu viedać, tym bolš niadaŭna pazbavili licenzii advakata Siarhieja Cichanoŭskaha i heta, na žal, užo ahulnapryniataja praktyka ŭ Biełarusi. Takija fakty ŭsio jašče mnie dastupnyja, pra zdaroŭje, ja jamu mahu pieradać, što novaha ŭ nas, u dzietak».

Ci možna było pastupić inakš padčas pratestaŭ paśla prezidenckich vybaraŭ

«Napeŭna, pa-inšamu ničoha nielha było zrabić. My rabili, nie chaču kazać słova revalucyja, ale tak i jość, zychodziačy ź biahučych padziej. I, mahčyma, adzinaje, što my niedaacanili ŭ toj momant — heta nieadekvatnaść ułady. Ja, ščyra kažučy, dumała, ja była ŭpeŭnienaja, što tak zvanaja ŭłada ŭbačyć sotni tysiač ludziej na vulicach i zrazumieje, što para ŭžo vieści dyjałoh ź biełarusami, nie prymać rašeńnie dzieści tam naviersie, nie ŭtrymlivać uładu siłaj, a ŭbačyć volu naroda. I prymać rašeńni dla ludziej, a nie dla adnaho čałavieka».

Ci moža Pucin być maderataram hutarki pamiž Cichanoŭskaj i Łukašenkam

«Viadoma, moža, jak i pradstaŭniki inšych krain. Dla taho, kab damoŭlenaści, jakija buduć vykazanyja na pieramovach, padčas dyjałohu, usimi prymalisia i byli, skažam tak, pradstaŭniki inšych krain, jakija heta fiksujuć, kab dalej nie ŭźnikała pytańniaŭ».

Pry jakich umovach mohuć adbycca pieramovy Łukašenki i Cichanoŭskaj

«Asnoŭnaj umovaj dla pieramovaŭ pavinna być spynieńnie hvałtu, i palitviaźni vychodziać na volu. Pieramovy [pavinny] z klučavymi fihurami ŭłady. Kali tak zdarycca, što jon [Łukašenka] budzie za stałom pieramovaŭ, to daviadziecca pierahavorvacca. Ale isnujuć takija placoŭki, jak ABSIE, naprykład, i na joj mohuć być pradstaŭniki režymu, demakratyčnych sił».

Ab pieramovach z režymam i kvitkach u Minsk

«Nam nie namiakali i nie pakazvali. My zaŭsiody hatovyja vyjechać [na pieramovy z režymam Łukašenki]. U toj momant my kupili kvitki, bo dumali, što budzie takaja mahčymaść — vyjechać u Minsk. U nas byŭ svoj płan. Ale znoŭ ža, niedaacanili žadańnie zachavać uładu suprać voli biełarusaŭ».

Ab revalucyjnaj źmienie ŭłady

«Ja suprać takoha scenara, ja jaho nie padtrymlivaju. Napeŭna, va mnie havoryć žančyna pierš za ŭsio. I ja razumieju, što pry takich padziejach achviary niepaźbiežnyja, šmatlikija achviary, asabliva kali režym Łukašenki hatovy stralać. A my viedajem, što jany hatovyja zabivać ludziej. Tamu ja nie chacieła b achviaravać biełarusami ŭ takim zachopie».

Čytajcie taksama: «Časta pytajuć: «Čamu vy ŭžo nie zdaściesia?» Ja adkazvaju: «Prosta nie majem prava». Hutarym sa Śviatłanaj Cichanoŭskaj napiaredadni Nobiela

Kamientary

Ciapier čytajuć

Na zaśniežanaj trasie kala Červienia raźbilisia adrazu 9 aŭtamabilaŭ1

Na zaśniežanaj trasie kala Červienia raźbilisia adrazu 9 aŭtamabilaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Mancior ź Biełarusi staŭ «Leninym» i pabudavaŭ karjeru ŭ kibiersporcie va Ukrainie

Što budzie z domam u Homieli, dzie vybuchnuŭ haz i zahinuła žančyna pad abłomkami?3

Voś jak pracujuć novyja mabilnyja kamiery na darohach Minščyny3

Cichanoŭskaja pra Babaryku i Kaleśnikavu: Nie baču prablemy, kali jany buduć raźvivać svaju partyju22

Va Ukrainie jašče adna hučnaja karupcyjnaja sprava. Siarod padazravanych — deputaty «Słuhi naroda»6

280 parušeńniaŭ! DAI złaviła vielmi niedyscyplinavanaha kiroŭcu3

Pucinu paviedamili pra zachop Hulajpola3

Mindziča — fihuranta hučnaj karupcyjnaj spravy va Ukrainie i paplečnika Zialenskaha — znajšli ŭ Izraili. Što jon skazaŭ?4

Balet pra Marka Šahała pastaviać u Vialikim teatry

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na zaśniežanaj trasie kala Červienia raźbilisia adrazu 9 aŭtamabilaŭ1

Na zaśniežanaj trasie kala Červienia raźbilisia adrazu 9 aŭtamabilaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić