Hrodzienskaja milicyja ŭ svajoj štodzionnaj zvodcy zdareńniaŭ, paviedamleńni pra jakija pa načach pastupajuć na liniju «102», zhadała pra tryvožnuju situacyju, jakaja adbyłasia ŭ noč z 5 na 6 vieraśnia pad Hrodnam.

«U 20:38 kiroŭca vialikahruza paviedamiŭ, što na prypynku hramadskaha transpartu pablizu vioski Kvasoŭka dzieci čakali, kali mašyna padjedzie bližej, paśla čaho kidalisia pad koły aŭtamabila», — paviedamili va UUS Haradzienskaha abłvykankama.
Paśla atrymańnia paviedamleńnia na heta miesca pajechaŭ ekipaž DAI, jaki raźbirajecca ŭ situacyi.
Jak piša vydańnie autogrodno.by, niekatory čas tamu ŭ dziaciej była papularnaja hulnia «Biažy abo pamry», kali padletki vyskokvali pad mašyny. Pieršaja zhadka pra jaje ŭ sacsietkach źjaviłasia ŭ 2015 hodzie, a sutnaść była ŭ nastupnym: paśpieć pierabiehčy darohu pierad aŭtamabilem, aŭtobusam ci ciahnikom. Vyjhraje toj, chto zastaniecca žyvy.
Ci ŭ toje ž samaje hulajuć dzieci ź vioski pad Hrodnam, naležyć jašče vyśvietlić.
Ciapier čytajuć
«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje

«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć
«Kali Rasija napadzie na NATO, Kalininhrad budzie źniščany ŭ pieršyja ž hadziny. Ale mohuć prajści dva tydni, pierš čym dadatkovyja siły prybuduć u Litvu» — hienierał Ben Chodžes

Kamientary