Kino

U Varšavie pakažuć niamoje kino pad adkrytym niebam, u tym liku biełaruski film «Prastytutka»

Viečary niamoha kino «Niamaja lichamanka» z žyvoj muzykaj kampazitaraŭ ź Biełarusi Polščy projduć u žniŭni i vieraśni ŭ Varšavie. 

U dvoryku kamianicy pry Muziei volnaj Biełarusi (Foksal 11) pakažuć čatyry niamyja filmy — z Ukrainy, Polščy, Hiermanii i Biełarusi.

A taksama budzie hučać muzyka, jakuju napisali biełaruskija i polskija kampazitary śpiecyjalna dla hetych filmaŭ. Syhrajuć muzyki Darjuš Pšybylski (arhan Hemanda), Alaksandra Chmialeŭska (fartepijana, elektronika), Filip Sporniak (vijałančel), Volha Padhajskaja (fartepijana), Five-Storey Ensemble.

Što pakažuć?

14 žniŭnia, 20:00 — «Pryhody paŭrubiela» (Ukraina, 1924).

21 žniŭnia 20:00 — «Bieły śled» (Polšča, 1932).

28 žniŭnia, 20:00 — «Faŭst» (Hiermanija, 1926).

4 vieraśnia, 20:00 — «Prastytutka» (Biełaruś, 1926). 

Biełaruski film «Prastutytka» źniaŭ režysior Aleh Frelich. Siužet nastupny. U Maskvie 20-ch hadoŭ minułaha stahodździa adny žyvuć u bahaćci, inšyja zmahajucca za vyžyvańnie. Luba žyvie ŭ ciotki Varvary, jakaja ŭ rešcie rešt «pradaje» jaje susiedu, vyhaniajučy z chaty. Biazdomnuju dziaŭčynu prymaje vypadkovaja znajomaja, jakaja, jak vyśviatlajecca, źjaŭlajecca haspadyniaj bardela i prymušaje Lubu padpisać rabski veksal. U inšaj siamji paśla vypadkovaj śmierci muža Nadzieja zastajecca biez hrošaj i, kab utrymlivać dziaciej, vymušana pajści da miaśnika, a zatym stać prastytutkaj.

Kvitki na sieansy ŭžo ŭ prodažy.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Stryžak: Ja prosta haŭno, ja lažu na dnie samaj brudnaj kanavy i adtul sprabuju niešta skazać u svaju abaronu34

Stryžak: Ja prosta haŭno, ja lažu na dnie samaj brudnaj kanavy i adtul sprabuju niešta skazać u svaju abaronu

Usie naviny →
Usie naviny

Chirurha z Oršy asudzili za palityku. Chutčej za ŭsio, pa spravie Hajuna

Zialenski: Ja vieru, što Tramp choča pieramohi Ukrainy2

Mastakoŭ Rymašeŭskaha i Ščamialovu pratrymali amal hod u SIZA, ale dali taki termin, kab u sudzie adpuścić dadomu6

Źmicier Jahoraŭ: «Bajsoł» źbirajecca i dalej vypłačvać pa 1000 jeŭra palitviaźniam5

Rada pa maralnaści prapanavała nazvać adnu sa stancyj mietro ŭ honar Jeŭfrasińni Połackaj7

Litva i Biełaruś majuć haračuju liniju dla papiaredžańnia pra rasijskija bieśpiłotniki2

Chto ciapier budzie vypłačvać pa 1000 jeŭra palitviaźniam, jakija raniej vydavaŭ «Bajsoł»? A nichto i nie viedaje18

U Minsku źjavicca vulica imia kadebista Dźmitryja «Nirvany» Fiedasiuka, jaki zahinuŭ u pierastrełcy ŭ kvatery Zielcara19

«Tut prablema nie ŭ palityčnych razychodžańniach». Franak Viačorka adkazaŭ, ci jość u jaho kanflikt ź Siarhiejem Cichanoŭskim38

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stryžak: Ja prosta haŭno, ja lažu na dnie samaj brudnaj kanavy i adtul sprabuju niešta skazać u svaju abaronu34

Stryžak: Ja prosta haŭno, ja lažu na dnie samaj brudnaj kanavy i adtul sprabuju niešta skazać u svaju abaronu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić