Pa Minsku buduć praviarać «darmajedaŭ» i tych, chto pracuje za miažoj
Pra budučuju «adpracoŭku» paviedamiŭ ministr unutranych spraŭ Ivan Kubrakoŭ na pasiadžeńni Minharvykankama.

Pa Minsku abiacajuć pravieryć usich, chto nie zaniaty ŭ ekanomicy krainy.
Milicyjaniery buduć abnaŭlać śpisy «darmajedaŭ», tych, chto atrymlivaje zarpłatu ŭ «kanviertach» i tych, chto pracuje za miažoj.
Ludziej, jakija «uchilajucca ad pracy» praz ałkaholnuju ci narkatyčnuju zaležnaść, chočuć adpravić u lačebna-pracoŭnyja prafiłaktoryi.
Pa vynikach pravierki Kubrakoŭ prapanuje źmianić pracoŭnaje zakanadaŭstva.
«Pracavać pavinny ŭsie, chto karystajecca sacyjalnymi vyhodami, jakija pradastaŭlaje dziaržava», — skazaŭ jon.
Ciapier čytajuć
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
Kamientary