Ekanomika11

Urad acaniŭ vydatki biudžetu ad nastupstvaŭ «naftavaha šoku» amal u 6 trłn. rubloŭ

Pra heta havorycca ŭ liście ab namierach, jaki Siarhiej Sidorski i Piotr Prakapovič nakiravali 15 sakavika kiraŭnictvu MVF.

Vydatki biudžetu Biełarusi, źviazanyja z šokam źmianieńnia cen na impartavanuju z Rasii naftu, aceńvajucca ŭ pamiery prykładna 5,9 trłn. biełaruskich rubloŭ, što ŭ pieraliku składaje amal 2 młrd. dalaraŭ ZŠA.

Pra heta havorycca ŭ liście ab namierach, jaki premjer-ministr Siarhiej Sidorski i kiraŭnik Nacyjanalnaha banka Piotr Prakapovič nakiravali 15 sakavika kiraŭnictvu Mižnarodnaha valutnaha fondu.

List charaktaryzuje ekanamičnuju palityku i mety ŭładaŭ Biełarusi na 2010 hod i ŭjaŭlaje saboj dapaŭnieńnie i ŭdakładnieńnie abaviazacielstvaŭ, pryniatych imi ŭ miežach pahadnieńnia z MVF ab kredycie stand-by.

U liście adznačajecca, što novy kantrakt na pastaŭki rasijskaj nafty praduhledžvaje značnaje pavyšeńnie siaredniaj cany na impartavanuju naftu.

Heta budzie kampiensavacca za košt realizacyi šerahu mier karekciroŭki ekanamičnaj palityki.

U pryvatnaści, z dapamohaj racyjanalizacyi naftavaha siektara za košt skaračeńnia vytvorčaści i pavyšeńnia jaho efiektyŭnaści. Heta budzie realizavana šlacham admieny źviazanych z ekspartam subsidyj, što vydzialajucca naftavamu siektaru, i mytnaj pošliny na ekspart syroj nafty i naftapraduktaŭ, a taksama pavyšeńniem aptovych cen na 7%, što pryviadzie da skaračeńnia strat biudžetu, jakija ŭźnikajuć u vyniku šoku źmianieńnia cen na naftu, na 3,8 trłn. rubloŭ.

Pavyšeńnie stavak akcyzaŭ na tytuniovyja vyraby i ałkaholnuju pradukcyju na 10% dazvolić atrymać dachody ŭ 0,12 trłn. rubloŭ.

Praduhledžana taksama pavyšeńnie stavak adličeńniaŭ u inavacyjnyja fondy ŭ metach atrymańnia dadatkovych dachodaŭ u 0,35 trłn. rubloŭ. Hetyja dachody buduć vykarystoŭvacca ŭradam dla finansavańnia raschodaŭ na mierapryjemstvy pa enierhaźbieražeńni, jakija ŭžo ŭklučany ŭ biudžet.

Pavyšeńnie padatkaŭ na syravinnuju halinu dazvolić atrymać dadatkova 0,6 trłn. rubloŭ.

Sidorski i Prakapovič abiacajuć kiraŭnictvu MVF praciahvać realizacyju akreślenaj raniej palityki ŭ śfiery zarabotnaj płaty i piensij, abmiežavaŭšy pavieličeńnie fondu apłaty pracy ŭ 2010 hodzie ŭ ramkach 11%. «Na pačatku hetaha hoda my pavysili taryfnuju staŭku pieršaha razradu na 5%, a piensii — na 10%. Luboje dalejšaje pavyšeńnie zarpłaty ŭ biudžetnym siektary paśla pieršaha kvartała budzie razhladacca tolki, kali dazvolać makraekanamičnyja ŭmovy.

My budziem pa-raniejšamu kiravacca praktykaj abmiežavańnia rostu zarpłaty rabotnikaŭ dziaržaŭnych pradpryjemstvaŭ, jakija atrymlivajuć dziaržpadtrymku. Pry pryniaćci rašeńnia ab pavyšeńni piensij my budziem kiravacca nieabchodnaściu zabiaśpiečvać ustojlivaść Fondu sacyjalnaj abarony nasielnictva», — adznačajuć kiraŭniki ŭrada i Nacbanka.

Urad abiacaje taksama ŭtrymlivać subsidavańnie ź biudžetu žyllova-kamunalnych pasłuh, jakija akazvajucca nasielnictvu, u miežach praduhledžanych u biudžecie sum za košt pavyšeńnia taryfaŭ na 7 dalaraŭ ZŠA da kanca červienia i stymulavańnia mier pa skaračeńni zatrat.

Adznačajecca, što ŭzrovień kampiensavańnia zatrat na apłatu pasłuh transpartu ŭžo pavyšany za košt pavieličeńnia taryfaŭ na 18%.

Buduć pryniaty miery pa ŭzmacnieńni biudžetnaj dyscypliny na ŭzroŭni miascovych orhanaŭ kiravańnia, kab deficyty biudžetaŭ miascovych orhanaŭ kiravańnia, jakija finansujucca za košt unutranych krynic, nie pieravyšali 1% ich dachodaŭ, heta značyć limit, ŭstanoŭleny zakonam ab biudžecie na 2010 hod.

Čakajecca, što prapanavanyja miery dazvolać skaracić razryŭ biudžetnaha finansavańnia na 1 trłn. rubloŭ.

«Kab zakryć astatniuju častku razryvu finansavańnia, my prymiem dadatkovyja miery pa ŭmacavańni dachodnaj častki biudžetu i/abo skaračeńni raschodaŭ u druhim paŭhodździ. Kali hetyja miery buduć niedastatkovyja dla zakryćcia astatniaj častki razryvu finansavańnia, deficyt biudžetu moža być pavyšany na vieličyniu da 1 trłn. rubloŭ», — havorycca ŭ liście.

Urad taksama maje namier ssunuć raschody biudžetnych arhanizacyj na bolš poźni pieryjad hoda, abmiežavaŭšy ich raschody ŭ pieršym kvartale i pieršym paŭhodździ 23 i 45 pracentami hadavych biudžetnych asihnavańniaŭ adpaviedna.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Raźviedka ZŠA: Biełaruś stała pieradavym vajskovym płacdarmam Rasii33

Raźviedka ZŠA: Biełaruś stała pieradavym vajskovym płacdarmam Rasii

Usie naviny →
Usie naviny

Aŭtobus pierakuliŭsia ŭ Puchavickim rajonie, čaćviora pasažyraŭ u balnicy

Bartosik: «Jak ty možaš paraŭnoŭvać nudny i banalny pornchab z kłasičnaj biełaruskaj litaraturaj!»3

Namieśnika dyrektara bujnoha pradpryjemstva ź Dziatłaŭščyny pasadzili za «sadziejničańnie ekstremizmu»1

U domie pad znos pradajuć adnapakajoŭku amal za $60 000. Heta samaja tannaja kvatera Minska1

Ivan Šamiakin: pravavierny kamunist i biełaruski patryjot da mozhu kaściej. Ałkahol, idejnaść, pasyłki z Maskvy: jak heta mahło spałučacca?39

U ZŠA mužčyna pad vyhladam ahienta FBR sprabavaŭ vyzvalić z turmy Łuidžy Mandžone3

Polski treveł-błohier, jaki padarožničaŭ pa Biełarusi i Rasii, raskazaŭ pra chejt, reputacyjnyja straty i ŭražańni ad pajezdki11

Biełyja miadźviedzi na Špicbierhienie stali taŭściejšymi i zdaraviejšymi, niahledziačy na źniknieńnie lodu1

Tramp pahražaje taryfami krainam, jakija pastaŭlajuć naftu na Kubu2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Raźviedka ZŠA: Biełaruś stała pieradavym vajskovym płacdarmam Rasii33

Raźviedka ZŠA: Biełaruś stała pieradavym vajskovym płacdarmam Rasii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić