Čały: Vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ płanujuć prymierkavać da hadaviny pačatku rasijskaha ŭvarvańnia va Ukrainu
Analityk Siarhiej Čały ŭ svajoj navinovaj prahramie raskazaŭ paru detalaŭ z zakuliśsia pieršaj sustrečy Śviatłany Cichanoŭskaj i Uładzimira Zialenskaha, jakaja adbyłasia ŭ Vilni 25 studzienia.

Uładzimir Zialenski i Śviatłana Cichanoŭskaja padčas pieršaj dvuchbakovaj sustrečy ŭ Vilni 25 studzienia. Fota: Ofis Śviatłany Cichanoŭskaj
Pa słovach krynicy Čałaha, dziela taho, kab hetaja sustreča adbyłasia, Zialenski adkłaŭ vylet svajho samalota.
A vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ płanujuć prymierkavać da hadaviny pačatku rasijskaha ŭvarvańnia va Ukrainu, paviedamiŭ Čały sa spasyłkaj na tuju ž krynicu.
Zialenski pryznačyć śpiecpradstaŭnika pa Biełarusi
Jak płanavałasia sustreča Cichanoŭskaj i Zialenskaha i što budzie dalej? Raskazvaje Viačorka
Kaniec «miru» z Łukašenkam: jak adstaŭka Jermaka paŭpłyvała na kurs Ukrainy adnosna Biełarusi
«Ni słova pa-rasiejsku». Na ŭčarašniaj sustrečy Cichanoŭskaja i Zialenski havaryli kožny na svajoj movie
Ciapier čytajuć
Dzieci źlizvali z brudnaj padłohi pralitaje małako. Jakoj pabačyŭ zamiežnik Biełaruś, spustošanuju rasijskimi i šviedskimi vojskami ŭ čas Paŭnočnaj vajny
Kamientary
Viačorka: ničoha takoha nie płanujem. Čakajcie, chutka patłumačym
Budrys: čuli, ale čakajem tłumačeńniaŭ ad Ursuły fan den Lajien, kolki vydzielać ź biudžetu ES na hetuju pajezdku. Vielmi padtrymlivajem demakratyčnyja siły Biełarusi.
Sinica: chaj źjazdžaje i nie viartajecca.
Cichanoŭskaja: ja? a šo ja?
– kali b ŭ Biełarusi ŭ 1994 była b Parłamienckaja Respublika i parłamient abiraŭ prezidzienta (jak sieniašnia Łatvija. Estonija i hd) – to pryjšoŭ by tahdy Łukašenka da ŭłady ŭ 1994-m?
I kali b kandydaty na pasadu preidzienta prachodzili b psichijatryčnuju ekśpiertyzu i zdavali ekzamien pa biełaruskaj movie, litaratury, historyi, to ci moh by Łukašenka prajści adpaviedny abjektyŭny ekzamien kab tolki stać kandydatam ŭ prezidenty?
I kali b zhodna z Kanstytucyjaj 1994 prezident vykonvaŭ tolki pradstaŭničy funkcyju biez prava na asabistyja ukazy, pryznačać ci vyzvalać lubych asob i dziaržsłužačych. Biez prava na refierendumy, luboj zakanadaŭčaj inicyjatyvy i bieź jakoj niebudź achovy akramia toj jakuju jamu daje Urad i Parłamient. Ci mahła b strymać łukavaha nacyjanalnaja hvardyja jakaja padparadkoŭvajecca pramjer ministru i kali b hramadzianie krainy mieli prava na zbroju. Ci zdoleŭ by łukavy ździejśnić toje što jen ździejśniŭ. Jakija pavinny być normy ŭ Kanstytucyi kab takija pačvary jak Łukašenka nikoli nie zmahli b atrymać pasadu prezidenta?