Valerka Bułhakaŭ
Dyktatar-nacyjanalist
Łukašenka — palityk hłyboka nacyjanalistyčny. Inšaja reč, što Łukašenkaŭ nacyjanalizm specyfična ŭschodnieeŭrapiejski, kali nie zusim eŭrazijski; jon, badaj, nia maje svaich analahaŭ na Zachadzie. Nacyjanalizm Łukašenki na pieršy pohlad curajecca vyraznaj nacyjanalnaj daminanty. Nielha adnaznačna śćviardžać, što Łukašenka, naprykład, rasiejski nacyjanalist. Sapraŭdy, Łukašenkaŭ nacyjanalizm siahaje časoŭ, kali Rasieja jašče nia stała nacyjanalnaj dziaržavaj z vyrablenaj nacyjanalnaj identyčnaściu, i maje svaim vytočnym punktam tak zvany “saviecki patryjatyzm”.
Łukašenka — nośbit taho specyfičnaha nacyjanalizmu, jaki ŭ rasiejskaj movie atrymaŭ nazoŭ “hosudarstvieńničiestva”. Łukašenkava “hosudarstvo” nieabchodna razumieć vielmi šyroka — jak nieabsiažnuju terytoryju i jak razbudavany dziaržaŭny aparat, jak nadzvyčaj mahutnuju vajskovuju siłu, što ŭklučaje ŭ siabie hipertrafavana bajazdolnuju armiju i flot, jak systemu sacyjalnych harantyjaŭ, što zabiaśpiečvaje biaźbiednaje isnavańnie, jak, narešcie, mižnacyjanalny mir i paradak. Lišnie havaryć, što pratatypam takoha “hosudarstva” była ŭ sapraŭdnaści značna mienš pryvabnaja savieckaja dziaržava. Z adychodam apošniaj u niabyt jaje pryciahalnaść u vačach sympatykaŭ tolki ŭzrasła.
A jahonaja “małaja radzima” — Škłoŭščyna j Biełaruś — vyklikaje asacyjacyi chiba što z baćkoŭskaj chataj, radoŭkaj, karovami na śvitańni, pieršym śnieham na Dziady, požniaj, ukrytaj ranišnim tumanam, i busłom nad hałavoj, adnym słovam, z rečami pryziemlenymi i zvyčajnymi.
U svaim hłybokim i praniklivym analizie “Ahonija kamunizmu” ŭ 1989 h. Źbihnieŭ Bžaziński śćviardžaŭ, što pierachod da postkamunizmu ŭ peŭnych uschodnieeŭrapiejskich krainach budzie supravadžacca fazaj nacyjanalistyčnaj dyktatury. Treba z žalem skanstatavać, što hetkaha rodu prahnozy ŭ Biełarusi spraŭdzilisia. Šeść hadoŭ kiravańnia Łukašenki stalisia hadami pabudovy nie hramadzianskaj supolnaści, a nacyjanalistyčnaj dyktatury z vertykalnym, h.zn. aŭtarytarnym, mechanizmam ułady. Toje, što režym Łukašenki ŭjaŭlaje saboj nacyjanalistyčnuju dyktaturu, lišni raz davodzić jaho ahresiŭna-nieciarpimaje staŭleńnie da prajavaŭ kulturnaj, palityčnaj i h.d. adroznaści: jon z adnolkavaj siłaj pieraśleduje niezaležnuju biełaruskuju kulturu ci polskuju nacyjanalnuju mienšyniu, ale pry hetym zapluščvaje vočy na rasiejskija vajenizavanyja paŭfašysckija hrupoŭki. Adčuvaje, biez sumlevu, idealahičnuju bliziniu.
Zvyčajnaj praktykaj dla Biełarusi stałasia pralićcio kryvi demanstrantaŭ padčas mirnych akcyjaŭ apazycyi. Niadaŭnija biaśślednyja źniknieńni viadomych palitykaŭ i biznesmenaŭ pakazvajuć, što kraina rušyła łacinaamerykanskim, “pinačetaŭskim” šlacham raźvićcia. Palityčnaje kiraŭnictva Biełarusi pierastupiła tuju miažu, za jakoj nastupaje kryminalnaja adkaznaść za pryniatyja rašeńni i ździejśnienyja ŭčynki.
Łukašenka i VPK
Faktyčna, Łukašenka — staŭlenik i adnačasna zakładnik tych haspadarčych elitaŭ, jakija sfarmavalisia ŭ Biełarusi jašče za savieckich časoŭ i jakija dahetul ujaŭlajuć saboj realnuju siłu. Dasiahnuŭšy ŭsioj paŭnini palityčnaj ułady, jon pačaŭ absłuhoŭvać pieradusim intaresy vajskova-pramysłovaha kompleksu biełaruskaj ekanomiki, a taksama ahrapramysłovaha łobi.
Baraćba za toje, jaki kandydat zmoža najbolš paśladoŭna realizavać hetyja intaresy, i była hałoŭnaj intryhaj prezydenckich vybaraŭ 1994 h. Vykarystoŭvajučy ahresiŭnyja pieradvybarčyja lozunhi, akurat Łukašenka, a nie Viačasłaŭ Kiebič, zdoleŭ mabilizavać dla svajoj padtrymki bolšuju sacyjalnuju bazu. Palityki niezaležnickaj aryjentacyi na hetych vybarach nia mieli anijakusieńkich šancaŭ, bo za imi nie stajała ničoha, aprača pryvidnych spadzievaŭ na raptoŭny vybuch u masach nacyjanalnaj śviadomaści.
Nievypadkova, što navat paśla taho, jak Viačasłaŭ Kiebič pierastaŭ aktyŭna ŭdzielničać u palityčnym žyćci, Alaksandar Łukašenka jakraz u im bačyŭ najbolš niebiaśpiečnaha kankurenta ŭ baraćbie za ŭładu.
Palityčny kapitał Łukašenki — heta ŭ pieršuju čarhu davier łabistaŭ VPK i inšych systemaŭtvaralnych halinaŭ narodnaj haspadarki pry suvorym kantroli za vyšejšym kiraŭnictvam uzbrojenych siłaŭ, orhanaŭ unutranych spravaŭ i specsłužbaŭ, i tolki paśla biezahladny i ničym nie abmiežavany sacyjalny papulizm, jaki, nasupierak ćvierdžańniam niekatorych analitykaŭ, vykonvaje dapamožnuju rolu. Jak prahmatyčny palityk Łukašenka faktyčna zaklučyŭ z hetymi łabistami niajaŭny “pakt ab nienapadzie”: peŭnaja ekanamičnaja svaboda pieršych naŭzamien za lajalnaść da apošniaha. Heta dazvalaje havaryć pra zroščvańnie ŭładnych i haspadarčych elitaŭ u Biełarusi.
Budučy kroŭna zacikaŭleny ŭ svaim palityčnym vyžyvańni, biełaruski prezydent apošnim časam pačaŭ aściarožna pramacvać i novyja biznes-elity, kab zaručycca ich padtrymkaj. U hetym sensie vielmi pakazalnyja vyniki letašnich vosieńskich vybaraŭ u łukašenkaŭskuju “pałatu pradstaŭnikoŭ”, kudy prajšło niekalki dziasiatkaŭ lajalnych uładzie biznesoŭcaŭ i pradprymalnikaŭ. Adčuvajučy rost patencyjału hetaj paraŭnalna novaj sacyjalnaj hrupy i ekanamičnaj siły, prezydent Biełarusi ŭ budučym budzie imknucca dasiahnuć ź joj uzajemavyhadnaha kampramisu. U biełaruskich varunkach hetki kampramis moža zvodzicca tolki da ŭliku niekatorych ekanamičnych patrabavańniaŭ hetaj siły pry ŭmovie jaje palityčnaj lajalnaści da isnujučaj ułady.
Łukašenka i Rasieja
Paniaćcie “Rasieja” maje dla prezydenta Łukašenki adrozny ad ahulnapryniataha symbaličny źmiest. “Rasieja” dla biełaruskaha prezydenta nia tolki i nia stolki hieapalityčnaja realnaść, realnaja kraina z svaimi realnymi prablemami, kolki tradycyja despatyčnaj ułady. Inšymi słovami, vybar Łukašenki na karyść “Rasiei” aznačaje vybar na karyść despatyčnaj, nikomu nie padkantrolnaj ułady. Łukašenku padabajecca akurat takaja “Rasieja”, što asacyjujecca z hrubymi, niavychavanymi vaładarami, jakija mohuć uvohule nie paddavacca akulturvańniu, “Rasieja”, dzie palityčnaja vola kiraŭnika, jaki ŭvasablaje saboj dziaržavu i jaje intaresy, aznačaje ŭsio, a vola asobnaha indyvida — ništo. Toje, što vobraz takoj “Rasiei” moža isnavać tolki na ŭzroŭni ŭjaŭleńnia, prynosić Łukašenku adny rasčaravańni. Adnak rasiejski despatyzm, kolki jaho ni vykaraniaj, nievykaranialny, i jaho prajavy ŭ sučasnaj palityčnaj realnaści Rasiei dazvalajuć Łukašenku žyvić spadziavańni na toje, što jaho ŭjava i abjektyŭnaja realnaść niekali taki skryžujucca.
Pa-druhoje, hałoŭnaja meta sučasnaha biełaruskaha režymu — u svaim palityčnym vyžyvańni, a nie ŭ dałučeńni na pravach subjekta da Rasiejskaj Federacyi. Aficyjny Miensk intehrujecca z aficyjnaj Maskvoj vybaračna, tolki ŭ tych sferach, jakija zabiaśpiečvajuć adnosnuju stabilnaść jaho isnavańnia i nadalej.
Pa-treciaje, i heta datyčyć siońniašniaha momantu, a taksama psychalohii palityčnych lideraŭ, mocny ŭdar pa “ŭsiebakovaj” intehracyi pamiž dźviuma krainami nanios reaktyvavany ŭładnymi elitami našaha ŭschodniaha susieda praces maskoŭskaj recentralizacyi, jaki ŭ kancavym vyniku, vidać, praduhledžvaje pieratvareńnie Rasiei ŭva ŭnitarnuju dziaržavu. Uzmacnieńnie mahutnaści centru i asłableńnie ŭłady rehijonaŭ, u tym liku pieraraźmierkavańnie struktury padatkavych vypłataŭ, inšych finansavanych strumianioŭ na karyść metrapolii, jakoje nazirajecca siońnia ŭ Rasiei, robić prablematyčnaj palityčnuju intehracyju pamiž našymi dziaržavami. Reč u tym, što raniej, kali hipatetyčna ŭjavić uvachod Biełarusi ŭ Rasieju, biełaruski lider moh pretendavać na status bujnoha rehijanalnaha lidera ź bliskučymi perspektyvami zrabić karjeru ŭ centry, a ciapier jon moža raźličvać na pasadu pravincyjnaha hubernatara, uładnyja paŭnamoctvy jakoha pastajanna kantralujucca novaśpiečanymi “prezydenckimi namieśnikami”. Nia treba zabyvacca, što Łukašenka daŭno adčuŭ smak ułady, jon pryzvyčaiŭsia rabić zamiežnyja vizyty i sustrakać zamiežnych haściej, być “viarchoŭnym hałoŭnakamandujučym” i praścirać svaju mahutnaść na sielskuju haspadarku, ciažkuju pramysłovaść i horadabudaŭnictva. Pierachod u novuju jakaść pahražaŭ by Łukašenku mocnaj psychičnaj traŭmaj.
Łukašenka
i mižnarodnaja izalacyja
Treba paru słovaŭ skazać i pra ekanamičnyja pryčyny palityki eskalacyi mižnarodnaj izalacyi Biełarusi, jakaja metanakiravana pravodzicca na praciahu ŭsiaho terminu kiravańnia Łukašenki. Reč u tym, što stabilnaść i doŭhatryvałaść sučasnaha biełaruskaha režymu moža zabiaśpiečyć tolki sučasnaja struktura biełaruskaj ekanomiki. U Biełarusi tak i nie byli surjozna transfarmavanyja stvoranyja za savieckich časoŭ pradpryjemstvy vajskova-pramysłovaha kompleksu. Razam ź inšymi systemaŭtvaralnymi sektarami biełaruskaj ekanomiki jon aryjentavany pieravažna na rasiejskija rynki zbytu. Z adnaho boku, takaja aryjentacyja biełaruskaj ekanomiki całkam zadavalniaje Łukašenku, jaki ažyćciaŭlaje ŭ sutnaści palityčnaje prykryćcio hetaj ekanamičnaj adnavektarnaści. Z druhoha boku, biełaruskija haspadarčyja elity — kiraŭniki dziaržaŭnych ci padkantrolnych dziaržavie zavodaŭ, fabryk i inšych pradpryjemstvaŭ — stanoviacca ŭ nieapłatnym daŭhu pierad Łukašenkam, jaki de-fakta ździajśniaje realizacyju ich žyćciovych intaresaŭ. Uźnikaje parytet palityki i ekanomiki, kali lubyja pavažniejšyja źmieny ŭ ekanomicy ciahnuć za saboj źmieny ŭ palitycy, i naadvarot.
Mižnarodnaja izalacyja Biełarusi vyhadnaja Łukašenku tym, što jana vielmi dziejsna zabiaśpiečvaje ekanamičnaje status-quo. Prytok ža bujnoha zamiežnaha kapitału ŭ Biełaruś aznačaŭ by, pa-pieršaje, kardynalnuju łomku isnujučaha ekanamičnaha paradku, jakaja, pa-druhoje, mieła b fatalnyja nastupstvy dla biełaruskaha palityčnaha kiraŭnictva i realizoŭvanaha im palityčnaha kursu. Pamianiony parytet palityki i ekanomiki byŭ by raz i nazaŭsiody parušany. Biełaruś była b uciahnutaja ŭ Eŭropu i ŭ eŭrapiejskuju ekanamičnuju supolnaść žaleznaj rukoj rynkavych mechanizmaŭ.
Hetaha jak ahniu baicca Łukašenka. Jaho palityčnyja zajavy i akcyi, nakiravanyja na eskalacyju mižnarodnaj izalacyi Biełarusi, robiacca ŭsio bolš natužna. Jany stanoviacca ŭsio bolš znaročystymi i ŭdavanymi, nabyvajuć charaktar abaviazkovaha palityčnaha rytuału.
Ciapierašniaje palityčnaje kiraŭnictva Biełarusi zadavalniaje i budzie zadavalniać tolki čysta kasmetyčnaja prysutnaść zamiežnaha kapitału. Sietka restaranaŭ chutkaha charčavańnia “Makdonaldz”, firmavyja kramy pabytovaj techniki dla domu “Siemens&Bosch”, zavodzik “Coca Cola” ŭ Miensku — heta ŭsiaho tolki zmušanaja sastupka, na jakuju davodzicca iści režymu.
Realnaja ŭłada dla Łukašenki — heta pieradusim usioabsiažny abo blizki da ŭsioabsiažnaha kantrol nad biełaruskaj ekanomikaj. Tolki razumieńnie hetaha dapamoža sfarmulavać recepty suprać palityki łukašyzmu ŭ Biełarusi.
Heta ŭryvak z artykułu «Idealohija łukašenkaŭskaha režymu», padrychtavanaha dla tavarystva IDEE-“Treci sektar”, jaki całkam budzie nadrukavany ŭ nastupnym numary «Arche-Skaryny»
Kamientary