Listy ŭ redakcyju
Kotka spaliła chram
Pryjechaŭšy ŭ viosku da baćkoŭ, spytaŭsia paŭžartam, jak ludzi rychtujucca da vybaraŭ. “Anijak”, — adkazvaje maci.
Viaskoŭcaŭ kłapocić harod, bulba. Źbirajuć jahady, kašami ciahajuć ź lesu baraviki. Treba karmić siamju. Kardonnaja fabryka, na jakoj pracuje absalutnaja bolšaść žycharoŭ vioski, pacichu čaŭreje. Vialikaja zapazyčanaść, pieranasyčanaść rabočymi miescami, niekankurentazdolnaść. Siaredni zarobak rabočaha — blizu 50 tys. Taki samy, jak i ciapierašniaja viaskovaja pensija. I va ŭsich ža dzietki, jakich treba apranuć i sabrać u škołu. A heta vialikija hrošy.
Tamu vybary i kłapociać ludziej mieniej. Dyj za kaho hałasavać? Nie za Łukašenku ž, jaki płacić 50 tys. Ale i alternatyvy nie vidać. Viedajuć krychu pra Hančaryka, bo jon prafsajuźnik, a ad hetaj instytucyi była siaja-taja karyść — hrašovaja dapamoha, pucioŭki ŭ sanatoryi j dziciačyja letniki... A pra Hajdukieviča i Domaša zusim nia čuli. Niezaležnaj presy ludzi amal nie vypisvajuć, jak i dziaržaŭnaj. Škada hrošaj, dyj pačytaješ niekatoryja hetyja niezaležnyja ŚMI i ŭvohule nie razumieješ, što ŭ śviecie robicca.
U rajonnym Maładečnie cisnuć na miascovyja vybarčyja kamisii: treba, kab u rajonie pieramoh Łukašenka, inakš budziecie zvolnienyja. U vobłaści cisnuć na rajon. U minułym hodzie, kali byli vybary ŭ pałatu, staršyniu rajvykankamu Zajcu ŭ Miensku skazali litaralna nastupnaje: “Kali vybary nie adbuducca, ty, Zajac, pojdzieš u toj les, adkul pryjšoŭ”.
Nichto z apazycyi ŭ viosku pakul nie pryjaždžaŭ, kab patłumačyć, za kaho hałasavać. I ci pryjedzie? U Rajoŭcy ŭsiaho 535 vybarščykaŭ. Ale ŭ adnoj vioscy 500, u druhoj — 500, hetak i nabiarecca niekalki dziasiatkaŭ tysiačaŭ, ad jakich usio zaležyć.
A jašče ŭ nas budujecca pravasłaŭnaja carkva i katalicki kaścioł. Kaścioł adbudavany na miescy byłoj draŭlanaj kaplicy, začynienaj paśla vajny, jakuju kolki hod tamu spalili dzieci. Jany na mohiłkach złavili kotku, ablili benzynam i padpalili. Biednaja žyvioła kinułasia ratavacca ŭ chram...
Aleh Rajaviec, Rajoŭka (Maładečanščyna)
Hrafici
na banknotach
Užo šmat hadoŭ ja źbiraju manety i banknoty, jakija ŭ roznyja časy mieli chadžeńnie na ziemlach etničnaj Biełarusi.
Asobny raździeł majoj kalekcyi składajuć banknoty z hrafici — ich u mianie bolš za 100. Samyja staryja hrafici datujucca časami caryzmu i hramadzianskaj vajny, ale asabliva chutka kalekcyja papaŭniajecca ŭ apošnija hady. Pa majoj prośbie dziasiatak znajomych kasirak ź bieraściejskich kramaŭ i bankaŭ źbirajuć dla mianie novyja ekspanaty. Z nadpisaŭ najčaściej sustrakajucca nastupnyja, jakija ja padaju na movie aryhinału:
Žyvie Biełaruś!
Žyvie Niezaležnaja Biełaruś!
Ja lublu Biełaruś!
Łuka — kozioł!
Łuka — diktator!
Łuka — satana!
Dałoŭ łukašyzm!
Dałoŭ dyktaturu!
Łukašienko — samyj vielikij vrun v mirie!
Łukašienku v tiuŕmu, a nie v priezidienty!
Choču takoj žie za 1000 $ viełosipied, kak u Łukašienki!
Łuka, dzie Zacharanka?
Taksama časta sustrakajucca samarobnyja štampy-Pahoni. U majoj kalekcyi 4 roznyja adbitki hetkaha kštałtu.
Charakterna, što nadpisy “Žyvie Biełaruś!”, “Ja lublu Biełaruś!” vykananyja, zvyčajna, čyrvonym koleram, a inšyja, nehatyŭnaha źmiestu – čornym ci sinim. Najbolš raspaŭsiudžanyja hrafici na banknotach drobnaha naminału, ale sustrakajucca i na bujnych. Kala 75% hrafici apošnich hadoŭ vykananyja na biełaruskaj movie.
Maksim Kamaroŭski, Bieraście
Kamientary