Ułada

Vajskovyja vydatki Ukrainy pavialičylisia na čverć

Pavodle spravazdačy Stakholmskaha instytutu daśledavańnia prablem miru (SIPRI), suśvietnyja vajskovyja vydatki skłali $1,75 tryljona ŭ 2012 hodzie, što na 0,5% mieńš u paraŭnańni z 2011 hodam.
Źnižeńnie hetych suśvietnych vydatkaŭ adbyłosia ŭpieršyniu z 1998 hodu i było abumoŭlenaje bujnymi skaračeńniami vydatkaŭ na abaronu ŭ ZŠA, Zachodniaj i Centralnaj Eŭropie, a taksama ŭ Aŭstralii, Kanadzie i Japonii.

Adnak hetyja skaračeńni byli ŭ značnaj stupieni kampensavanyja pavieličeńniem vydatkaŭ u Azii, Uschodniaj Eŭropie, na Blizkim Ŭschodzie, ŭ Paŭnočnaj Afrycy i ŭ Łacinskaj Amerycy. Kitaj, jaki zaniaŭ druhoje miesca pavodle vieličyni vajskovych vydatkaŭ u 2012 hodzie, pavialičyŭ svaje vydatki na 7,8% , Rasieja, jakaja apynułasia na trecim miescy — na 16%.

Rasieja na trecim miescy ŭ śviecie z vajskovym biudžetam 91 miljard dalaraŭ, druhoje miesca zajmaje Kitaj — 166 miljardaŭ dalaraŭ, pieršaje — ZŠA (682 miljardy dalaraŭ).
U pieršuju dziasiatku krain z najvialikšym vajskovym biudžetam patrapili taksama Vialikabrytanija, Japonija, Francyja, Saudaŭskaja Arabija, Indyja, Niamieččyna i Italija.

Rasieja realizuje ambitnuju prahramu pieraŭzbrajeńnia, raźličanuju na 9 hadoŭ (2011-2020 h. h.), jakaja praduhledžvaje vydatki ŭ pamiery 705 miljardaŭ dalaraŭ.

Vajskovyja vydatki na Blizkim Uschodzie pavialičylisia letaś na 8,4%. Suśvietnym čempijonam pa roście staŭ Aman, dzie vydatki vyraśli na 51%.

U Łacinskaj Amerycy vydatki na abaronu pavialičylisia na 4,2%. Venesueła pavialičyła vajskovyja vydatki ŭ 2012 hodzie na 42%, heta źviazana z atrymańniem kredytu ad Rasiei ŭ pamiery $4 miljardy, jaki pojdzie na zakupku vajskovaj techniki.

Eksperty SIPRI adznačajuć taksama značnaje — na 24% — pavialičeńnie vydatkaŭ na abaronu va Ŭkrainie.

Vialikija hrošy byli vydatkavanyja letaś ministerstvam abarony Ŭkrainy dla pakupak i madernizacyi vajennaj techniki, hetak ža jak i dla navukova-kanstruktarskich prajektaŭ — u tym liku vytvorčaść trenirovačnych reaktyŭnych samalotaŭ «L-39 Albatros» i reaktyŭnych źniščalnikaŭ MiH-29. Vialikija vydatki pajšli na pabudovu bajavoha karvetu (nievialikaha vajskovaha karabla) i na stvareńnie šmatfunkcyjanalnaj rakietnaj systemy «Sapsan».

Letaś Ukraina taksama vyjšła na čaćviortaje miesca ŭ śviecie pa eksparcie ŭzbrajeńniaŭ (pieršyja try miescy — ZŠA, Rasieja i Kitaj). Praŭda, pavodle acenak ekspertaŭ heta było ŭ značnaj stupieni zabiaśpiečana apłataj Kitaju avijanosca, pabudavanaha dla KNR na ŭkrainskich verfiach. U 2012 hodzie kampanija «Ukrspecekspart» atrymała ad prodažu zbroi prynamsi miljard dalaraŭ dachodu, što stała samym vysokim pakaźnikam za apošnija 16 hadoŭ.

Dakład SIPRI nia ŭtrymlivaje źviestak pra vajskovyja vydatki Biełarusi.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Cciapan Łatypaŭ treci raz sprabavaŭ ździejśnić suicyd u turmie4

Cciapan Łatypaŭ treci raz sprabavaŭ ździejśnić suicyd u turmie

Usie naviny →
Usie naviny

ZŠA ŭžo zapłanavali naziemnuju apieracyju ŭ Iranie1

«Jaje vyvieli z Polščy». Byłaja aficerka Ahienctva ŭnutranaj biaśpieki — pra toje, što Mielnikava znajšłasia23

Łukašenka i Kim Čen Yn zaklučyli damovu ab družbie i supracoŭnictvie1

Tramp: Iranskija pieramoŭščyki ŭ ZŠA bajacca, što ich zabjuć

Navukoŭcy papiaredžvajuć: seksualnaje ŭstrymańnie dla mužčyn škodnaje5

Zialenski: ZŠA chočuć, kab Ukraina vyjšła z Danbasu ŭ abmien na harantyi biaśpieki7

Jeŭrasajuz zamaroziŭ kredytny płan na 16 miljardaŭ jeŭra dla Vienhryi za toje, što taja zamaroziła 90 miljardaŭ dla Ukrainy5

Rada BNR viarnuła častku dziaržaŭnaha archiva, što zastavałasia niedasiažnaj paŭstahodździa. Jaje pieradaduć u łondanskuju Skarynaŭku1

Pakazali pieršy tyzier novaha sieryjała pra Hary Potera VIDEA1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Cciapan Łatypaŭ treci raz sprabavaŭ ździejśnić suicyd u turmie4

Cciapan Łatypaŭ treci raz sprabavaŭ ździejśnić suicyd u turmie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić