Siońnia, 6 lipienia,U Biełarusi na aficyjnym uzroŭni śviaty, źviazanyja ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim, nie adznačajucca, u adroźnieńnie ad savieckich. U toj ža čas našy susiedzi pa kolišniaj dziaržavie zachoŭvajuć pamiać pra tyja padziei.760-ja ŭhodki karanacyi vialikaha kniazia Mindoŭha (1253 hod), jaki zapačatkavaŭLitoŭska-biełaruskuju dziaržavu. Pieršaj stalicaj dziaržavy, nahadajem, byŭ naš Navahradak.
Siońnia a21-j hadzinie litoŭcy usiaho śvietu ŭžo piaty raz buduć vykonvać «Nacyjanalnuju pieśniu».
Spačatku jaje pačnuć vykonvać u Novaj Ziełandyi, u subotu ŭviečary, «Nacyjanalnaja pieśnia» pralacić nad Aŭstralijaj, Rasijaj, Hruzijaj, Turcyjaj, a potym dojdzie da Litvy. Ź Litvy jaje vykanańnie padchopiać Narviehija, Šviecyja, Vialikabrytanija, Havajskija vyspy, Arhiencina i ZŠA.
«Padarožža «Nacyjanalnaj pieśni» a śviecie — heta dźvie kranalnyja chviliny, u čas jakich litoŭcy usiaho śvietu ŭ adzin i toj ža čas vykonvajuć himn krainy.
Himn buduć vykonvać litoŭskija hramady ŭ bolš čym 20 miescach śvietu. U Vilni litoŭcy źbiarucca na płoščy Vincasa Kudzirki, aŭtara pieśni, dzie jamu i jahonamu tvoru staić hustoŭny pomnik, a ŭ Koŭnie ludzi źbiarucca la zamka.
Ciapier čytajuć
Žonka adhavorvała padpałkoŭnika DFR brać chabary, a toj kazaŭ: «Atrymaju pałkoŭnika — i na piensiju». Pieršaja piensija pryjšła ŭžo na aryštancki rachunak
Kamientary