«Škada pacyjentaŭ, ale što ja zrablu?»: spoviedź minskaha doktara
Michaś — małady doktar, jaki adpracoŭvaje pieršy hod raźmierkavańnia terapieŭtam u adnoj ź minskich balnic. Numar balnicy Michaś nazyvać nie choča — jamu «jašče pracavać», adnak achvotna dzielicca padrabiaznaściami nialohkaha žyćcia pryjomnaha adździaleńnia.
Sychodziać, źjazdžajuć
«Pryjomny pakoj — heta pieršaje miesca, kudy pryvoziać ludziej. Pacyjentaŭ u nas zaŭsiody šmat. Kali ja tolki pačaŭ pracavać, pryjomnaje adździaleńnie było ŭkamplektavanaje amal na 100%.
Adnak nieŭzabavie zahadčyca adździaleńnia pajšła ŭ dekretny adpačynak. Zatym zvolniłasia jašče adna doktarka, jakaja pracavała ŭ pryjomnym na pałovu staŭki. Jana prabyła ŭ nas dva miesiacy i skazała: «Vybačajcie, ale heta nie dla mianie». Była jašče adna doktarka z Barysava, adnak jana źjechała ŭ Indyju z mužam. Ludzi nie trymajucca pracy ŭ balnicy.
U vyniku ŭ pryjomnym adździaleńni zastaŭsia ja, jašče adna doktarka— małady śpiecyjalist — i novaja zahadčyca adździaleńnia. Ale zahadčyca nieŭzabavie źjechała ŭ Polšču da svajho muža. Faktyčna ŭ adździaleńni pracavali dva z pałovaj čałavieki — i heta na 4,5 staŭki!»
Zahadčyk paniavoli
«Kali syšła zahadčyca pryjomnaha adździaleńnia, na jaje pasadu pryznačyli mianie. Pry tym što jurydyčna ja nie maju prava zajmać takuju pasadu: u mianie niama ni druhoj katehoryi, ni dośviedu pracy. Takim čynam, ź siaredziny śniežnia da pačatku maja my pracavali ŭdvaich, i ja byŭ i terapieŭtam, i zahadčykam adździaleńnia. Usie astatnija dziažurstvy «raskidvali» pamiž supracoŭnikami terapieŭtyčnaha błoka.
Adnak hrafik usio adno nie zakryvaŭsia, choć ja ciaham čatyroch miesiacaŭ nie pracavaŭ mienš za 260 hadzin, a dva miesiacy ŭvohule pa 300 hadzin. Tady ŭžo prymušali raźbirać dziažurstvy — upisvali proźviščy ŭ hrafik. A tam užo čałaviek ci vychodziŭ, ci nie vychodziŭ, ci addavaŭ dziažurstvy mnie ci svaim kaleham».
Troje sutak na dziažurstvie
«Zarobki ŭ pryjomnym pakoi troški vyšejšyja za inšyja adździaleńni. Za 300 hadzin u jakaści terapieŭta ja atrymlivaŭ kala 7,5 miljona rubloŭ. Kali byŭ jašče i zahadčykam — kala 9 miljonaŭ. Adnak treba ŭjaŭlać, što takoje pracavać u pryjomnym pakoi 300 hadzin u miesiac. A ciaham dnia na adnaho doktara moža prychodzicca bolš za sotniu pacyjentaŭ. Paśla takoj pracy chočacca tolki pryjści dadomu, pajeści i lehčy spać.
Adnojčy ja ŭstupiŭ na dziažurstva ŭ piatnicu a 8-j ranicy i skončyŭ pracu ŭ niadzielu a 9-j ranicy.
Za ŭvieś hety čas mianie padmianili tolki adnojčy na 8 hadzin, to bok ja pracavaŭ niaspynna 2,5 sutak. Ujavicie sabie stan doktara i jakaść akazańnia miedycynskaj dapamohi. Tak atrymałasia, bo raptoŭna, nie prapracavaŭšy i kolki miesiacaŭ, zvolniŭsia małady doktar, i ja, jak zahadčyk adździaleńnia, musiŭ zabrać sabie ŭsie «niezakrytyja» dziažurstvy. Kali ž pracavać na staŭku, zarabić atrymlivajecca 4,5 miljona ŭ miesiac».
«Brać pa 5 tysiač — dobraja ideja»
«Ciapier situacyja ŭ našym pryjomnym adździaleńni palepšyłasia, adnak piersanału ŭsio adno nie chapaje. U hetaj situacyi vielmi škada chvorych. U siarednim ludzi čakajuć akazańnia miedycynskaj dapamohi 1,5—2 hadziny, adnak byvajuć vypadki, kali čas dachodzić da 4 hadzin! Horad rychtavali da čempijanatu pa chakiei, dyk niaŭžo nie mahli vyrašyć takoje vostraje kadravaje pytańnie?
Adnak jość i inšy bok. Treba pracavać z nasielnictvam i źmianiać staŭleńnie ludziej da miedycynskaj dapamohi. Naprykład, była inicyjatyva brać nievialikija hrošy za vizit u palikliniku. Zdajecca, pa 5 tysiač z čałavieka. Ja całkam padtrymlivaju taki krok, bo čałaviek padumaje, ci treba jamu źviartacca ŭ miedycynskuju ŭstanovu.
Vialikaja kolkaść pacyjentaŭ, što vyklikajuć chutkuju dapamohu i jakich u vyniku pryvoziać da nas, — ludzi z abvastreńniami chraničnych zachvorvańniaŭ. Ale ž chraničnaje zachvorvańnie nie ŭźnikaje raptoŭna, i ludzi musiać viedać, jak žyć ź im i jak jaho lačyć.
Uziać, naprykład, starych ludziej, jakija pastajanna vyklikajuć «chutkuju».
Chtości nie pje prapisanyja leki i nie vykonvaje pradpisańni daktaroŭ. Viadoma, piensija ŭ nas mizernaja, ale navošta kuplać na svaje hrošy leki, kali možna patelefanavać u «103», da ciabie pryjeduć, daduć tabie miedykamienty? Mohuć špitalizavać, a kali admoviać — možna paprasicca ŭ balnicu. Tam palažyš kolki tydniaŭ z charčavańniem i pad dohladam. Ci chtości pje leki, ale pa ŭłasnym nastroi. U mianie babula takaja: chvoraja na cukrovy dyjabiet, jana nie robić, što joj prapisali, a siońnia prymie toje, zaŭtra toje…
Fielčary «chutkaj» nie mohuć admovicca pryjazdžać navat tudy, dzie zaviedama nie patrebna ich dapamoha. Tamu «chutkuju» tearetyčna možna vyklikać kolki zaŭhodna. Ale zvyčajna ŭžo paśla druhoha vykliku viazuć da nas, u pryjomny pakoj».
Kamientary