Hramadstva11

Sustreča biełarusaŭ Paŭnočnaj Amieryki adbyłasia ŭ Atavie

Užo bolej jak piać dziesiacihodździaŭ biełarusy Paŭnočnaj Amieryki ładziać svaje tradycyjnyja sustrečy kožnyja dva hady. 

Sioletni forum z 3-ha pa 5-ha vieraśnia vitała stalica Kanady Atava. Bahataja prahrama 32-j sustrečy z temaj «Dyjaspara: nacyjanalnaja śviadomaść i raźvićcio hramadzianskaj supolnaści i kultury» prapanavała ŭdzielnikam šerah imprezaŭ uklučna z tak zvanaj «akademijaj», paetyčnymi čytańniami, vystavaj karcin, mastackich vyrabaŭ i suvieniraŭ, naviedvańniem histaryčnych miescaŭ, vodnaj prahułkaj pa race Atava.

Forum pryciahnuŭ bolš za sto ŭdzielnikaŭ z roznych kutkoŭ paŭnočna-amierykanskaha kantynientu. Sustreču vitali prysutnyja pradstaŭniki ataŭskaj haradzkoj rady i šerahu niaŭradavych arhanizacyj i supołak z ZŠA i Kanady, ź jakimi biełarusy ciesna supracoŭničajuć. Vitańni dasłali premjer pravincyi Antarya sp. Katlin Uin i ministr federalnaha ŭradu Kanady sp. Miełani Džoli. U svaim vitańni sp. Džoli, u pryvatnaści, adznačyła, što «štodvuchhadovyja sustrečy biełarusaŭ Paŭnočnaj Amieryki dajuć mahčymaść śviatkavać dasiahnieńni biełaruskaj spadčyny, pakazać biełaruskuju kulturu i vyjavić dasiahnieńni tych hramadzian našych krainaŭ, što majuć biełaruskaje pachodžańnie».

Ciaham dvuch dzion išoŭ abmien dumkami pa šerahu pytańniaŭ siońniašniaha stanu i raźvićcia asiarodkaŭ biełarusaŭ u ZŠA i Kanadzie. Dyskusii zakranuli i nadzionnyja kłopaty arnanizacyj, i šmatlikija źmieny i tendencyi raźvićcia siońniašniaha śvietu, što majuć ŭpłyŭ na žyćcio i dziejnaść biełaruskich asiarodkaŭ. Pryniataja rezalucyja adznačyła niezamiennuju rolu rodnaj movy ŭ zachavańni i raźvićci nacyjanalnaj samaśviadomaści i kultury našych surodzičaŭ, što žyvuć za miažoj. Rezalucyja prapanavała šerah kankretnych mieraŭ dla ŭmacavańnia i raźvićcia biełaruskich asiarodkaŭ, što dziejuć u Paŭnočnaj Amierycy. 

Bahataja kulturnaja prahrama pradstaviła šmat miascovych talentaŭ, a kancert biełaruskaha barda Viktara Šałkievič staŭ niesumnienna padziejaj, što zapomnicca ŭdzielnikam sustrečy ŭ Kanadzie na doŭhija hady.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy5

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruskaja vučonaja ŭ 47 hadoŭ emihravała z-za pazicyi. Jana pakinuła navuku i pajšła pracavać na fabryku12

Padčas udaraŭ pa Tehieranie zahinuli ziać i niaviestka Ali Chamieniei8

Iran, vierahodna, zakryŭ Armuzski praliŭ1

Stała viadoma, jak Tramp kiruje vajskovaj apieracyjaj suprać Irana3

Mužčyna na sapbordzie, jaki zahinuŭ u Śvisłačy ŭ centry Minska, udaryŭsia hałavoj ab most, kali fatahrafavaŭsia2

«Biełavija» paviedamiła, što ciapier budzie z rejsami ŭ Dubaj i Dochu

Źjaviłasia VIDEA traplańnia iranskaha «Šachieda» ŭ chmaračos u Bachrejnie

Rezidencyja ajatały Chamieniei lažyć u ruinach, što ź im samim — nieviadoma3

Rasija pahražaje vyjści ź pieramoŭ, kali joj nie addaduć uvieś Danbas12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy5

U Poznani hiniekołah vydaliŭ 24‑hadovaj biełaruscy matku i jaječniki bieź jaje zhody. Jamu pahražaje da 20 hadoŭ turmy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić