Niamiecki ekśpiert: Minsk moža stać «uschodniejeŭrapiejskaj Ženievaj»
Minsk moža stać «uschodniejeŭrapiejskaj Ženievaj abo Vienaj», placoŭkaj dla pieramoŭ miž Zachadam i Rasijaj. Takoje mierkavańnie vykazaŭ kiraŭnik biełaruskaha ofisa Fonda Konrada Adenaŭera Volfhanh Zender, vystupajučy ŭ dyskusii «Uschodniaja Jeŭropa: vykliki i mahčymaści» na adkryćci VI Kanhresu daśledčykaŭ Biełarusi.
Forum adbyŭsia ŭ Koŭnie (Litva) 7—9 kastryčnika.
Na dumku Zendera, Minsk staŭ viadomy ŭ śviecie paśla taho jak staŭ miescam pieramoŭ pa Danbasie, u jakich uziali ŭdzieł Anhieła Mierkiel, Fransua Aland i Uładzimir Pucin.

Biełaruś, miarkuje Zender, i nadalej budzie ciesna źviazanaj z Rasijaj u siłu histaryčnych i ekanamičnych suviaziaŭ.
Palapšeńnie adnosin Biełarusi i Jeŭrasajuza nie skiravanaje suprać Rasii, adznačyŭ Zender.
U toj ža čas rola Minska jak miesca kantaktaŭ moža dapamahčy krainie ŭ vyznačeńni svajoj budučyni. «Biełarusi važna nie stać iznoŭ achviaraj miž vialikimi dziaržavami», — skazaŭ niamiecki ekśpiert.
Fond Konrada Adenaŭera, siarod inšaha, zajmajecca analizam zamiežnaj palityki i situacyi ŭ śviecie dla Chryścijanska-demakratyčnaha sajuza, da jakoha naležyć i kanclerka Mierkiel.
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Kamientary