Hramadstva7070

Kaleśnikava: Łukašenka moža pajści na spynieńnie represij dziela budučyni i «ź niejkaj mudraści»

Maryja Kaleśnikava stała hierainiaj novaha vypusku prahramy Juryja Dudzia. U hutarcy jana znoŭ zaklikała Zachad da prahmatyčnaha dyjałohu ź Minskam.

Dudź spytaŭ Kaleśnikavu pra jaje rezanansnyja słovy paśla vyzvaleńnia, što Jeŭropie treba vieści dyjałoh z Łukašenkam. 

— Nu, usio vielmi prosta. Samaje prostaje — heta toje, što ja tut znachodžusia, tamu što niechta ź niekim pačaŭ razmaŭlać. Kali dla taho, kab vyzvalić ludziej, treba razmaŭlać z Łukašenkam — ja liču, što heta varta rabić. Ja zaraz nie aceńvaju niejkija jaho dziejańni ci ŭzrovień represij. Ja kažu pa fakcie: kali ŭ vyniku dyjałohu vyzvalacca ludzi — heta dobra. Kali spyniacca represii i ludziej pierastanuć karać za mierkavańnie — heta vielmi dobra.

Toje samaje jana kaža pra imaviernaje viartańnie ŭ Biełaruś jeŭrapiejskich ambasad, kulturnych instytucyj, «nakštałt Instytuta Hiote, jakija padtrymlivajuć nie palitykaŭ, a ludziej i kulturu», «elektryčki ŭ Vilnius».

— Nam nie patrebnaja vypalenaja ziamla paśla dyktataraŭ. Nam treba, kab ludzi adčuvali siabie svabodna. Zaraz biełaruski teatr, muzyka, mastaki — amal usie źjechali. Toje, što zastałosia, — vielmi nizkaj jakaści, i heta zapaŭniajecca takim ža nizkajakasnym rasijskim kantentam. Heta dehradacyja, jakaja bačnaja nie adrazu, ale z hadami jana adbyvajecca. Tamu pazityŭnyja źmieny ŭ vyniku dyjałohu važniejšyja za krytyku, jakuju ja atrymlivaju, — dadaje jana. 

Dudź udakładniaje, jak možna damovicca z Łukašenkam, bo navat paśla vyzvaleńnia ŭsich palitviaźniaŭ nabrać novych zakładnikaŭ dla jaho — pytańnie pary dzion. Dzie harantyja, što jon nie nabiare novych pa takim ža biaspraŭi? Čamu Łukašenka moža na heta pajści? — pytaje Dudź.

— Dziela budučyni krainy i dziaciej, mahčyma, z punktu hledžańnia prajavy mudraści ci siły… Jon nie moža nie dumać pra budučyniu. Da taho ž jon zacikaŭleny ŭ źniaćci sankcyj, — miarkuje Kaleśnikava.

— Što prymušaje dumać, što jaho cikavić budučynia krainy? Jon ža moža kazać što zaŭhodna, kolki razoŭ jon padmanvaŭ…

— Dziela ludziej varta pasprabavać, — adkazvaje Maryja. 

Kamientary70

  • Krinž
    03.02.2026
    Što viarzie hetaja madam?! Uvohule liču dziŭnavatymi jejnyja pavodziny da i paśla aryštu.
  • anatam
    03.02.2026
    Marija, śnimitie rozovyje očki...
  • Pro
    03.02.2026
    A iz biełarusov niekomu dať intierv́ju? Roudy nietu? Łukašuka? Intierv́ju ohoń: v tiuŕmie niepłocho. Možno piť kofie i zanimaťsia johoj. Udobnyje nary i vkusnaja bałanda. Puskaj eto Aleś Puškinu rasskažiet.

Ciapier čytajuć

Pamiatajecie Asol Śliviec? Žyćcio frystajlistki źmianiłasia da niepaznavalnaści, ciapier jana Abihal5

Pamiatajecie Asol Śliviec? Žyćcio frystajlistki źmianiłasia da niepaznavalnaści, ciapier jana Abihal

Usie naviny →
Usie naviny

Padčas abmienu pałonnymi vyzvalili byłoha biełaruskaha vajskoŭca Hienadzia Ščerbania, jakoha Rasija ŭtrymlivała amal čatyry hady3

U Italii adkryli zimovyja Alimpijskija hulni FOTY3

U Rasii patanuŭ u vańnie były namieśnik ministra justycyi9

ZŠA nastojvajuć, kab u novaj damovie ab kantroli nad jadziernymi ŭzbrajeńniami akramia Rasii byŭ i Kitaj

Cichanoŭskaja šukaje ŭ Varšavie kaśmietołaha i treniera pa boksie31

Tramp adkryta vykazaŭ padtrymku Viktaru Orbanu na vybarach4

Forma zbornaj Haici vyklikała sapraŭdny furor na Zimovych Alimpijskich hulniach. Ale jaje ledź nie zabaranili2

Jeŭrakamisija pradstaviła prapanovy pa 20‑m pakiecie sankcyj suprać Rasii. Jaho majuć pryniać da hadaviny vajny

Kaleśnikava padziakavała za padtrymku i kiłavaty ciepłyni i śviatła, jakija jany adčuła ŭ apošnija dni12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamiatajecie Asol Śliviec? Žyćcio frystajlistki źmianiłasia da niepaznavalnaści, ciapier jana Abihal5

Pamiatajecie Asol Śliviec? Žyćcio frystajlistki źmianiłasia da niepaznavalnaści, ciapier jana Abihal

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić