Uzrovień vady na rekach Minskaj vobłaści pavialičvajecca ŭ siarednim ad 1 da 10 sm u sutki, paviedamlaje BIEŁTA sa spasyłkaj na Hidramiet.
Tak, za sutki ŭzrovień vady ŭ race Vilija (Vilejski rajon) kala vioski Ściešycy vyras na 9 sm. Na bolšaści rek rehijonu zachoŭvajecca ledastaŭ i ledastaŭ z pałonkami. Praktyčna paŭsiudna adznačajecca vada na lodzie. U suviazi z tym, što tempieratura pavietra pieravyšaje klimatyčnuju normu, u bližejšyja dni na rekach rehijonu praciahniecca razbureńnie ledzianoha pokryva. Pa prahnozach sinoptykaŭ, rost uzroŭniaŭ vady praciahniecca. Čakajecca, što vada vyjdzie na pojmu na rekach Nioman la horada Stoŭbcy i Śvisłač la vioski Cierabuty.
Pavodle danych Tavarystva ratavańnia na vadzie, taŭščynia lodu na niekatorych vadajomach pieravyšaje 30 sm. Adnak pačalisia pracesy razbureńnia ledzianoha pokryva, struktura lodu mianiajecca, miescami jon paciamnieŭ, tamu pry pieramiaščeńni nieabchodna być aściarožnymi.
U suviazi ź pieravahaj stanoŭčaj tempieratury pavietra ŭ Minskim abłasnym upraŭleńni MNS nahadali, što biaśpiečnym dla vahi čałavieka ličycca lod taŭščynioj nie mienš za 7 sm. Lod błakitnaha adcieńnia źjaŭlajecca samym tryvałym. Lod, jaki maje adcieńni šeraha, matava-biełaha abo žoŭtaha koleru, najmienš nadziejny. Samy tonki lod, jak praviła, nazirajecca ŭ miescach upadzieńnia ŭ rečyšča rek ručajoŭ, u miescach źmieny kirunku płyni, la abryvistych bierahoŭ, a taksama pad toŭstym płastom śniehu i ŭ miescach rostu kustoŭ, dreŭ u vadzie.
Kamientary