...Ad rašeńnia hetaj dylemy i zaležyć budučynia Biełarusi, miarkuje Devid Suorc.
Cytuje słovy pieršaha ambasadara ZŠA ŭ Biełarusi, ciapierašniaha vykanaŭčaha dyrektara Centru biełaruskich daśledavańniaŭ pry ŭniversytecie South Western u Kanzasie Devida Suorca radyjostancyja Voice of America.
Pavodle Devida Suorca mienavita «ad rašeńnia hetaj dylemy i zaležyć budučynia Biełarusi».
Kolišni ambasadar ZŠA, jaki dniami ŭziaŭ udzieł u pracy źjezda biełarusaŭ Paŭnočnaj Ameryki ŭ Kliŭłendzie, zakranuŭ prablemu biełaruskaha vybaru ŭ suviazi z padziejami ŭ Hruzii. Adkazvajučy na pytańnie, jak hetyja padziei mohuć paŭpłyvać na Biełaruś, dyplamat Devid Suorc adznačyŭ:
«Vidavočna, što Rasieja maje namier adnavić svaju hiehiemoniju kali nie nad usioj, to prynamsi nad značnaj častkaj terytoryi byłoj savieckaj imperyi. U vypadku ź Biełaruśsiu razmova, adnak, idzie nie pra sprečnyja terytoryi, jak u vypadku z Hruzijaj, ale prablemy isnujuć nia mienš surjoznyja. U biełaruskim vypadku vybar, nasamreč zaležyć ad prezydenta Łukašenki. Na siońnia jon u toj ci inšaj stupieni vykonvaje volu Rasiei, a tamu ŭ peŭnym sensie Biełaruś užo znachodzicca pad upłyvam Rasiei. Kali ž, ź inšaha boku, Łukašenka pasprabuje pačać nabližeńnie z Zachadam, adpaviednaje jaho intaresam, jon moža sutyknucca z pahrozaj z boku Rasiei, padobnaj toj, ź jakoj siońnia maje spravu Hruzija. Tamu biełaruskija ŭłady ciapier stajać pierad dylemaj, ad jakoj zaležyć budučynia krainy. Rasieja ŭ vyniku šerahu roznych pryčynaŭ — palityčnych, vajennych, ekanamičnych, tych, jakija źviazanyja z tranzytam enerharesursaŭ — choča i nadalej kantralavać Biełaruś, a tamu padziei ŭ Hruzii stvarajuć niebiaśpiečny precedent, u tym liku, i dla Biełarusi».
Kamientary